Radna skupina za iznalaženje dugoročnih mjera za rješenje problema kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, sastavljena od predstavnika države, banaka i dužnika u francima, započela je u ponedjeljak poslije podne svoj drugi sastanak.

Prvi sastanak radne skupine za ′švicarac′, u kojoj sudjeluju predstavnici ministarstava socijalne politike i mladih, pravosuđa i financija, Hrvatske narodne banke (HNB), poslovnih banaka te Udruge Franak, održan je prošlog ponedjeljka, no bez konkretnih zaključaka i tek s najavom nastavka razgovora za početak ovog tjedna.

Uoči prvog sastanka svoje su prijedloge za rješenje problema dužnika u ′švicarcima′ iznijeli iz Udruge Franak i poslovnih banaka, odnosno Hrvatske udruge banaka (HUB).

Za Udrugu Franak jedino prihvatljivo rješenje je konverzija kredita vezanih uz ′švicarac′ u kunske, i to po tečaju franka i kamatnoj stopi koji su vrijedili u trenutku odobravanja kredita.

Poslovne su banke, pak, predložile dva modela za hitno rješenje problema "akutnih" dužnika sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u francima, koji više ne mogu otplaćivati kredite, dok bi se o rješenju za ostale dužnike u CHF tek trebalo razgovarati. Prema prvom modelu, država bi za socijalno ugrožene građane otkupila stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudila ih dužnicima u najam, a prema drugom, dužnici bi stanove vraćali bankama i tako se riješili dugova.

Nakon prošlotjednog sastanka predstavnici Udruge Franak izrazili su nezadovoljstvo što se banke nisu odmakle od svog predloženog socijalnog modela rješavanja problema dužnika u švicarskim francima te su stoga zatražili i hitan sastanak sa guvernerom HNB-a kako bi se preispitali modeli konverzije kredita u švicarcima. Pritom su najavili i kako su spremni ′pritisnuti′ banke na način "da možda više nećemo plaćati te kredite.

Uoči novog sastanka, iz Udruge Franak su svoje članove i sve dužnike, bez obzira na vrstu kredita, pozvali da središnjoj banci pošalju zahtjev za inspekcijskim nadzorom banaka s kojim imaju sklopljen ugovor o stambenom kreditu, a zbog kršenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, jer banke nisu, kako navode, s dužnikom uskladile i ugovorile aneks ugovora o definiranju parametra i fiksne marže do početka 2014. godine.