Dok tržište novca ostaje obilježeno visokom likvidnošću, niskim kamatnim stopama i ponudom koja premašuje potražnju, transmisija novca prema privatnom sektoru ostaje zakočena te se ne vide relevantni efekti ekspanzivne monetarne politike usmjerene poticaju kreditiranja poduzeća otkupom blagajničkih zapisa implementirane na samom kraju prošle godine, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) na monetarna kretanja.

U kolovozu je ponovno vrijednost kredita prema privatnom sektoru pala (-0,5%) uz veći pad vrijednosti kreditne zaduženosti sektora nefinancijskih trgovačkih društava (za 1,03 milijuna kuna) i slabiji kod sektora stanovništva (za 248 milijuna kuna). Na godišnjoj razini se vrijednost kreditne zaduženosti privatnog sektora nastavlja kretati opadajućom krivuljom, koja se proteže još od sredine 2012. godine: kod stanovništva trenutno na razini od -0,9%, a kod trgovačkih društava na razini od -4,7% (i to uz aprecijaciju eura od 1% i švicarskog franka od 3,2% prema kuni što je ublažilo pad kunske protuvrijednosti kredita). Sektor država i nadalje još jedina realizira pozitivne stope godišnjeg rasta, u kolovozu na razini 1,7%.

Problemi u protočnosti transmisijskog mehanizma prema privatnom sektoru su aktualni i na razini cijele EU gdje su stope rasta kredita daleko od vrijednosti koje su se realizirale u godinama prije globalne gospodarske krize (na razini euro područja godišnje stope rasta kredita prema privatnom sektoru su negativne). Tako da nastojanja i provođenje konvencionalnih (politika kamatnih stopa) i nekonvencionalnih (TLTRO, ABS) mjera od strane ECB-a, a i centralnih banaka zemalja izvan eurozone, uključujući i hrvatski HNB (smanjenje stope remuneracije na 0,0%, otkup obvezno upisanih blagajničkih zapisa u iznosu 50% prirasta plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima) zasad nisu uspjele olabaviti transmisijske mehanizme, što upućuje da monetarne mjere same, bez podloge strukturnih reformi, ne stvaraju željene rezultate u području rasta proizvodnje i opće gospodarske aktivnosti, navodi se u komentaru.

′U kontekstu takvih odnosa, do kraja godine ne očekujemo značajniju promjenu trenda kreditnih agregata. Tako bi se privatni sektor na razini cijele 2014. godine, druge uzastopne godine, mogao razdužiti za oko 1,5%, u skladu s fundamentalnim uvjetima na tržištu koje je obilježeno niskom potražnjom, visokom zaduženošću stanovništva i nepovoljnim razvojem odnosa na tržištu rada′, zaključuju u HGK.