Hrvatska je među zemljama koje imaju dosta visoke domaće multilateralne naknade (naknade koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica), jer su prosječne naknade u većini zemalja Europske unije niže od 1 posto, priopćila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Agencija je, naime, provela pregled kako bi utvrdila stanje na tržištu platnih kartica u odnosu na vrste i iznose naknada (multilateral interchange fee, merchants service charge) koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica u bezgotovinskom platnom prometu u Hrvatskoj. Na temelju prikupljenih rezultata razmotrila je međusobne odnose tih naknada te njihove učinke na tržišno natjecanje.

Najniži interchange fee u Hrvatskoj je za transakcije Maestro karticama i iznosi u prosjeku 0,82 posto. Najviši prosječni interchange fee imaju Visa kartice, 1,45 posto, no kada se uključe i sektorski specifične kartice (za kupnju goriva, avionskih karti), prosječni interchange fee za transakcije Visa karticama iznosi 1,14 posto. Prosječni MasterCard interchange fee bez izostavljenih kartica (MasterCard World i MasterCard World Signia) iznosi 0,97 posto, a kada se one uzmu u obzir onda iznosi 1,37 posto.

Hrvatska na razini sa Slovenijom

Među zemljama članicama Europske unije, multilateralne naknade znatno variraju.U Hrvatskoj su Iznosi tih naknada na sličnoj razini kao i u Sloveniji. U usporedbi s razvijenijim zemljama Europske unije, primjerice Francuskom, Italijom i Nizozemskom, Hrvatska ima visoke m. interchange fee naknade. No s druge strane, naknade u Njemačkoj su izrazito visoke za transakcije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice.

U pravilu, u razvijenijim zemljama Europske unije multilateralne naknade za transakcije debitnim karticama su dosta niske, te iznose manje od 0,80 posto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto. Njemačka ima iznadprosječne naknade za Visa debitne kartice.

Uzorak od devet banaka

Pregled tržišta platnih kartica izrađen je analizom uzorka podataka devet banaka koje posluju u RH [1], javno dostupnih podataka Hrvatske narodne banke, Europske komisije, VISA-e i MasterCard-a.

Multilateranalna naknada (multilateral interchange fee) predstavlja propisanu naknadu od strane kartičnih kuća, primjerice, institucija poput Vise i MasterCarda, koju banka koja izdaje platnu karticu i banka koja pruža uslugu prihvata platne kartice plaćaju jedna drugoj za obavljenu transakciju. Ova naknada u značajnoj mjeri određuje iznos naknade koju trgovci plaćaju bankama za prihvat kartica, tzv. Merchant service charge.

Dvije vrste kartičnih shema

U praksi u pravilu postoje dvije vrste kartičnih shema. Prva, koja je i najuobičajenija, je tzv. "četverostrana" kartična shema u kojoj postoje četiri strane: banka izdavatelj, korisnik kartice, trgovac i banka prihvatitelj kartice. Ta je shema i debitna i kreditna, s tim da je debitna funkcija dominantna.

S obzirom da su multilateralne interchange fee naknade u četvreostranoj shemi eksplicitno prisutne, ta je shema i važnija sa stajališta utjecaja na tržišno natjecanje.

Tijek transakcije kupovine u "četverostranoj" kartičnoj shemi funkcionira na način da pri kupnji robe ili usluge koju korisnik odnosno potrošač plaća putem kreditne ili debitne kartice, banka koja je izdavatelj kartice tereti račun korisnika, ali u iznosu koji je uvećan za razne naknade koje ovise o vrsti kartice koju korisnik upotrebljava.

Istodobno, banka izdavatelj u ime i za račun korisnika, izvršava plaćanje kupljene robe ili usluge i to tako da banci Prihvatitelju plaća cijenu umanjenu za interchange fee. To zapravo znači da Banka Prihvatitelj, s kojom trgovac ima ugovor o prihvaćanju kartice, plaća interchange fee Banci Izdavatelju. Zatim ta ista Banka Prihvatitelj plaća trgovcu cijenu, ali umanjenu za tzv. MSC odnosno Merchant service charge, tj. naknadu koju trgovac plaća Banci Prihvatitelju za korištenje POS terminala.

Konačno, obje banke plaćaju kartičnim institucijama naknadu za provođenje transakcije, naknadu za članstvo i sl., i nadzor kartične prijevare.

Kod "trostrane" kartične sheme ista banka je i izdavatelj i prihvatitelj. "Trostrane" kartične sheme su primarno kreditne sheme, odnosno prevladavaju kreditne kartice (u Hrvatskoj: Diners, American Express). Kod te sheme potrošač kupuje neku robu ili uslugu od trgovca, banka istovremeno tereti račun korisnika za iznos koji je zapravo uvećan i raznim drugim naknadama koje korisnik plaća za posjedovanje kartice. Banka istodobno plaća trgovcu cijenu koja je umanjena za MSC. S obzirom da je ista banka izdavatelj i prihvatitelj kartice interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Konačno, banka plaća kartičnoj instituciji naknadu za provođenje transakcije, članstvo i slično.

U ovoj shemi, prisutne su samo cardholder fees, tj. naknade koje vlasnik kartice plaća banci te MSC naknada koju trgovac plaća banci. Međutim, MSC naknade koje banke naplaćuju trgovcima su puno više nego naknade koje naplaćuju korisnicima kartice, odnosno potrošačima. Stoga, iako nisu eksplicitno prisutne, interchange fee naknade u ovoj shemi su implicitno prisutne jer je jedna strana "preopterećena" naknadama za uslugu.

Troškovi vlasnika kartica

Cardholder fees su zapravo naknade odnosno troškovi koje korisnici, tj. vlasnici kartica imaju po kartici. Tu se obično radi o upisninama, godišnjim članarinama za posjedovanje kartice, naknadama za podizanje gotovine na bankomatima i slično.

Podaci iz analize tržišta koje je provela Agencija, jasno upućuju da je tržište platnih kartica u Republici Hrvatskoj u porastu. Naime, iako je u razdoblju 2010.-2013. broj platnih kartica u optjecaju u Hrvatskoj u blagom padu, njihova upotreba je u porastu na što upućuje sve veći broj transakcija, s rastom od 16 posto od 2010. do 2013. godine, te porast vrijednosti transakcija platnim karticama od 8 posto u istom razdoblju.

Najveći broj transakcija u tom razdoblju obavljen je debitnim karticama, oko 66 posto prosječno godišnje, što odgovara i zastupljenosti broja debitnih kartica u ukupnom broju kartica u optjecaju. Slijedom toga, i vrijednost transakcija s udjelom od 75 posto prosječno godišnje je i najveća za debitne kartice. Uz debitne kartice, najveći udjel u broju transakcija imaju charge kartice, s prosječnim godišnjim udjelom od oko 12 posto, a slijede revolving i kartice s odgođenom naplatom, sa oko 10 posto prosječnog godišnjeg udjela za promatrano razdoblje.

Utvrđeno je kako sve banke surađuju s poduzetnicima MasterCard i Visa, u pravilu s oba ili samo s jednim od njih. Slijedom toga, u ponudi imaju i njihove kartice. Uz to, Erste banka ima u ponudi i Diners kartice, no prihvat Diners kartice je podržan 3-partitnim sustavom, odnosno "trostranom" kartičnom shemom u kojem slučaju m. interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Isti slučaj je i s American Express karticama u ponudi PBZ-a.

Veza MIF-a i MSC-a

Kada je riječ o interchange fee i MSC naknadama utvrđeno je kako postoji jasna uzročno-posljedična veza između njih jer visina interchange fee naknada znatno utječe na visinu odnosno na određivanje MSC naknada trgovcima. Posljedično, visina MSC naknade trgovaca utječe na visinu cijene proizvoda i usluga u njihovoj ponudi.

Razumno je za pretpostaviti da bi smanjenje iznosa multilateralnih interchange fee naknade dovelo do manje naknade trgovcima, što bi trebalo dovesti i do nižih cijena proizvoda i usluga. Iz istog razloga i Europska Komisija namjerava postaviti gornju granicu za visinu m. interchange fee naknade za kreditne i debitne kartice.

Naime, u travnju 2014. godine Europski parlament je glasao o prijedlogu Komisije vezano uz ograničenja interchange fee naknada. Kao zaključak glasanja m interchange fee naknade za kreditne kartice bi se trebale ograničiti na razinu od 0,3 posto, dok bi iste naknade za debitne kartice iznosile 7 eurocenti ili 0,2 posto obavljene transakcije.

To uključuje i potrošačke i komercijalne kartice, te bi se primjenjivalo jednako na domaće i prekogranične transakcije, i odnosilo bi se na cijelu eurozonu. No, zemlje članice bi i dalje imale mogućnost određivanja i nižih dozvoljenih razina m. interchange fee naknada kao i druga moguća ograničenja kartičnim institucijama. Ovo se trenutno odnosi samo na "četverostrane" kartične sheme, dok bi trostrane kartične sheme potpadale pod istu regulaciju samo ukoliko bi prelazile „treshold" određen od strane Komisije. Treba naglasiti da je ovo glasanje Parlamenta o Komisijinom prijedlogu samo prvi korak, dalje slijede pregovori između Komisije i zemalja članica oko konačnog teksta uredbe.

Buduća Uredba Europske komisije

Predviđena uredba Europske Komisije koja se tiče određivanja gornje granice za m. interchange fee naknade Vise i MasterCarda bi smanjila prosječne interchange fee naknade u Hrvatskoj za oko 80 posto kod Vise, te za oko 70 posto kod MasterCarda. Za pretpostaviti je da bi smanenje interchange fee naknade trebalo smanjiti i MSC naknade.

Naime, prema prikupljenim podacima, prosječne MSC naknade su za više od dva puta veće od prosječnih m. interchange fee naknada. Predviđena uredba od strane Komisije bi tako nakon ograničenja iznosa multilateralnih naknada ostavila dosta prostora bankama za smanjenje visine MSC naknade koju naplaćuju trgovcima, a trgovcima za smanjenje cijena proizvoda i usluga.

Osim negativnog utjecaja na visinu MSC naknada, interchange fee naknade mogu imati i druge dodatne negativne učinke na tržišno natjecanje. Radi se, primjerice, o otežanom ulasku konkurenata na tržište, nedostatku tržišnog natjecanja između kartičnih sustava, antikompetitivnom određivanju cijena, negativnim učincima na unutarnje tržište EU i slično.

Donošenjem i stupanjem na snagu Uredbe o međubankovnim naknadama te mjerama koje su predviđene uredbom Europska Komisija smatra da će se postići pozitivni učinci na tržišno natjecanje u Europskoj uniji.

Korist za trgovce i potrošače i u Hrvatskoj

Tako bi određivanje gornje granice m. interchange fee naknada koristilo trgovcima na malo, koji bi trebali u sve većoj mjeri prihvaćati platne kartice kao instrument plaćanja, što bi trebalo potaknuti i potrošače na širu upotrebu kartica, uz smanjenje cijena proizvoda i usluga.

Također, povećanje obujma transakcija platnim karticama i ušteda u području upravljanja gotovinom bi moglo barem djelomično nadoknaditi potencijalne troškove banaka zbog određivanja gornje granice tih naknada, dok bi druge uštede mogle uslijediti zbog manjeg podizanja novca s bankomata. Reguliranje prekograničnih transakcija će pogodovati trgovcima na malo koji će moći preko granice tražiti jeftinije usluge prihvaćanja te time potaknuti tržišno natjecanje kod domaćih banaka.

Ukoliko se prihvate prijedlozi koje je izglasao Europski Parlament, regulacija m. interchange fee naknada bi obuhvaćala i naknade primjenjive u Republici Hrvatskoj te bi se predviđanja Europske Komisije vezano uz pozitivne učinke reguliranja međubankovnih naknada trebala ostvariti i u Republici Hrvatskoj.

Inače, Europska Komisija trenutno provodi i studiju radi utvrđivanja troškova koje trgovci imaju prilikom procesiranja plaćanja gotovinom i karticom. Rezultati studije će biti objavljeni tijekom 2014. godine.