Bankari s periferije eurozone nadaju se da će stres-test Europske središnje banke (ECB) potaknuti kreditiranje i pokrenuti zamrlo gospodarstvo.

Prema mišljenju nekolicine vodećih bankara talijanskih i španjolskih banaka, nakon što test pokaže pravo stanje kapitalnih rezervi i bilanci, banke će biti mnogo otvorenije prema kreditiranju.Tako Giuseppe Castagna, glavni izvršni direktor talijanske banke Banco Popolare kaže za Bloomberg da računa na godišnji rast kreditiranja za pet posto do 2016. godine, nasuprot lanjskom padu od preko četiri posto. U tom kontekstu vrijedi podsjetiti i na nedavnu izjavu Federica Ghizzonia, šefa UniCredita koji smatra da će banke nakon stres-testa biti mnogo spremnije povući sredstva ECB-a i krenuti u pojačano kreditiranje.

Prema kolovoškim podacima europske monetarne vlasti, krediti građanstvu i kompanijama pali su za 1,5 posto na godišnjoj razini, što je 28. uzastopni mjesečni pad kreditiranja u eurozoni. Kreditiranje u Španjolskoj na najnižim je razinama od 2006. godine dok su krediti u Portugalu dotakli najnižu razinu u 7,5 godina. Ostvare li se predviđanja bankara ili ne, efekta po Hrvatsku baš i neće biti. Tako Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke kaže da svaka banka ima svoju kreditnu politiku koju prilagođava regulatornim zahtjevima i situaciji na pojedinom tržištu.

"Banke u Hrvatskoj su likvidne i kapitalizirane te spremne za financiranje rasta gospodarstva. Međutim, problem nalazimo u razmjerno visokoj zaduženosti svih sektora, oslabljenoj potražnji za kreditima, relativnoj maloj količini kvalitetnih projekata te naposljetku slabim izgledima oporavka gopodarstva koji umanjuju potencijalne investicije", kaže Živković Matijević.