Izmjene u sklopu petog kruga porezne reforme trebale bi donijeti rast zapošljavanja i plaća, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u Hrvatskom saboru, u kojemu se danas u drugom čitanju raspravljalo o paketu izmjena poreznih zakona koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

"Izmjene bi trebale stimulativno djelovati na rast zapošljavanja i plaća", rekao je Marić u izjavi nakon saborske rasprave.

Procjenjuje da bi gubitak poreznih prihoda, gledano statički, zbog predloženih poreznih izmjena mogao iznositi dvije milijarde kuna na godinu, no očekuju se i pozitivni efekti za građane i gospodarstvo.

Kaže i kako se novim poreznim izmjenama ne može obuhvatiti sve obveznike, ali da njih oko 900 tisuća mogu očekivati financijsku korist, ovisno o visini dohotka. Naime, kako je podsjetio, od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika 1,9 milijuna ne plaća porez na dohodak.

Marić je i danas ponovio ono što često ističe kada govori o poreznoj reformi, a to je da visina plaće nije određena zakonom o porezu na dohodak, nego ugovorom između poslodavca i radnika.

Istaknuo je da vlada ne odustaje od novog vala poreznih izmjena unatoč situaciji s epidemijom covida-19 te da je riječ o bitnom dijelu njezina programa ponuđenog biračima prije izbora.

Dosadašnjim izmjenama poreznog zakonodavstva je po njegovim riječima građanima i gospodarstvu ostavljeno više od osam milijardi kuna, a proširen je i djelokrug neoporezivih primitaka, pa tako poslodavci mogu mjesečno isplaćivati radniku više od tisuću kuna, bez ikakvih davanja.

Paket zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme obuhvaća izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima se regulira povećanje udjela tih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak, dok fond za izravnanje na sebe preuzima država. Tu su i izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.

No, vlada tvrdi kako taj trošak odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojim se povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto.

S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).