Opterećena velikom vojnom potrošnjom Moskva se sprema na podizanje poreza i smanjenje drugih proračunskih rashoda, uz sve veći proračunski deficit i pad prihoda od nafte i plina te usporavanje gospodarstva, navode dužnosnici i ekonomisti.

Predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje da rat guši rusko gospodarstvo, ali proračunski manjak sve se više produbljuje dok potrošnja raste, a prihodi od nafte i plina smanjuju se pod pritiskom zapadnih sankcija.

Pregovori između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa održani u petak u Aljasci nisu doveli do prekida vatre, što je Moskvi, kojoj više odgovara postizanje mirovnog sporazuma bez prethodnog primirja, dalo stratešku prednost, ali joj donosi i zabrinutost zbog povećanja vojnih troškova.

Rusko gospodarstvo usporava, neki ekonomisti upozoravaju i na rizike od recesije, a iako se kamatne stope spuštaju s najviših razina u proteklih dvadeset godina, proračunski deficit dosegnuo je 4.900 milijardi rubalja (61 milijardu dolara), što ukazuje na to da će Rusija teško moći ispunjavati trenutne obveze i nastaviti financirati rat istim tempom.

"S obzirom na pesimističnije procjene ekonomskih pokazatelja te smanjenje prihoda od nafte i plina, morat ćemo hitno započeti fiskalnu konsolidaciju", izjavio je krajem srpnja čelnik odbora za proračun gornjeg doma ruskog parlamenta Anatolij Artamonov.

Proračunska potrošnja gotovo je udvostručena u nominalnoj vrijednosti otkad je u veljači 2022. godine Rusija započela invaziju na Ukrajinu, što je raspirilo inflaciju i prisililo središnju banku da kamatne stope podigne na čak 21 posto. U 2025. potrošnja na obranu i nacionalnu sigurnost dosegnula je 17.000 milijardi rubalja, najvišu razinu od hladnog rata, uz udio od 41 posto u ukupnoj potrošnji. Tako je obrambeni sektor postao primarni pokretač gospodarskog rasta, dok se proizvodnja u civilnom sektoru smanjila.

U srpnju je Putin rekao da Rusija planira smanjiti vojnu potrošnju, ali zasad dužnosnici još uvijek očekuju povećanje.

"Ne možemo smanjiti potrošnju na nacionalnu obranu, najvjerojatnije ćemo je morati povećati", izjavio je Artamonov.

Manje "lagodno"

Proračun koji će biti predstavljen u rujnu, predviđa potrošnju na obranu i sigurnost u visini od 8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali izvor iz ruske vlade izjavio je da je stvarna brojka nešto viša.

Neće biti smanjenja vojne potrošnje u 2026., rekao je izvor, ali moguće je smanjenje u 2027. ako dođe do kraja sukoba, budući da su i u drugdje potrebna dodatna sredstva.

"Čak i ako dođe do prekida vatre, i dalje ćemo morati proizvoditi granate i dronove, ali u nešto manjem opsegu", objasnio je izvor, napomenuvši da će Moskva morati držati korak s vojnom potrošnjom zapadnih zemalja.

"Neće biti povratka na razinu prije ′specijalne vojne operacije′", kazao je izvor.

U tekstu za moskovske poslovne novine RBC Daily, Artamonov je natuknuo da će Rusija možda morati smanjivati potrošnju na druga područja za 2.000 milijardi rubalja na godinu do 2028. i ta sredstva preusmjeravati u proračun za obranu.

"U iduće tri godine nećemo imati dovoljno sredstava da nastavimo živjeti lagodno kao dosada", izjavio je Artamonov.

Ove je godine po prvi put ukupna potrošnja na obrazovanje i zdravstvo na saveznoj i regionalnoj razini osjetno smanjena, prema udjelu u BDP-u, izjavio je bivši zamjenik guvernera ruske središnje banke i istraživač u NEST Centru u Londonu Sergej Aleksašenko.

Aleksašenko očekuje povećanje poreza i smanjenje potrošnje u realnoj vrijednosti indeksiranjem potrošnje na, primjerice, mirovine, ispod razine inflacije, koja bi ove godine trebala iznositi 6 do 7 posto, prema prognozama središnje banke.

Podizanje poreza neizbježno je, napomenuo je izvor iz vlade, naglasivši da bez viših poreza ruska vlada "jednostavno neće moći sklopiti kraj s krajem", čak ni uz smanjenje potrošnje na obranu, budući da pad prihoda od nafte i plina gospodarstvo ne može u potpunosti nadoknaditi.

Ministar financija Anton Siluanov nagovijestio je moguće mjere štednje još u travnju, savjetujući kolegama iz vlade da im želje budu "skromne" kad je riječ o potrošnji.

Prioritet je potrošnja na vojnike koji se bore u Ukrajini i na njihove obitelji, a Rusija bi trebala razmisliti o ukidanju potrošnje koja nije prioritet, izjavio je u srpnju zamjenik ministra financija Pavel Kadočnikov.

"Duže razdoblje slabog rasta"

Konsolidacija proračuna u konačnici povećava pritisak na rast ruskog gospodarstva, iako nizak udio neto duga u BDP‑u od oko 20 posto Moskvi daje malo manevarskog prostora.

"Rusko gospodarstvo opterećeno je visokim kamatnim stopama i dugotrajnim ratom", izjavio je viši ekonomist za gospodarstva u razvoju u savjetodavnoj kompaniji Capital Economics, Liam Peach, istaknuvši da mu predstoji "duže razdoblje slabog rasta".

Ruski proračunski manjak već je u razdoblju od siječnja do srpnja premašio ciljanu razinu za cijelu godinu za više od tisuću milijardi rubalja, a analitičari očekuju da će biti znatno veći od planiranog.

Prema procjenama izvora iz ruske vlade, ovogodišnji proračunski minus iznosit će oko 5.000 milijardi rubalja, odnosno 2,5 posto BDP-a.

Deficit bi se mogao produbiti na čak 8.000 milijardi rubalja, procjenjuje ekonomist CentroCreditBanka, Jevgenij Suvorov, budući da bi Moskva potrošnju morala na godišnjoj razini u realnoj vrijednosti smanjiti za gotovo 20 posto u razdoblju od kolovoza do prosinca kako bi postigla ciljanu razinu potrošnje za 2025. od 42.300 milijardi rubalja.

"Središnjoj banci ne žuri se smanjiti kamatnu stopu, između ostaloga i zato što bi proračunski manjak mogao biti viši od očekivanog", izjavio je izvor upoznat s planovima ministarstva financija.

Prošli tjedan Putin je stanje ruskog proračuna nazvao stabilnim.