Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u srijedu kako se nada da će današnja tematska sjednica Odbora za financije i državni proračun oko ′švicaraca′ uroditi nekim pozitivnim prijedlozima, no također i da on ne može zadavati rokove bankama da dostave rješenja.

Na novinarski upit hoće li bankama dati neki krajnji rok do kada moraju dostaviti rješenja Lalovac je kazao kako on ne može zadavati rok i kako su Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruga Franak dvije strane koje trebaju riješiti ta pitanja.

"Ministar ne može poslovnim bankama zadati nikakav rok, ono što mogu je apelirati na njihovu društvenu odgovornost. Ono što mi možemo raditi je ponuditi zakonska rješenja. Nadam se da će danas ipak kroz ovu raspravu u parlamentu izaći neki pozitivni prijedlozi", rekao je Lalovac koji je sudjelovao na predstavljanju rezultata istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica koje je proveo Institut za javne financije (IJF).

Lalovac je kazao i kako mu je drago što se raspravlja u parlamentu u tome, jer je to najvažnije tijelo gdje se donose zakoni.

"Ali ja bih volio vidjeti bilo kakvo rješenje", kazao je te dodao da ono što kod njega izaziva frustraciju od strane banaka je to da nisu dale neka kvalitetna rješenja.

"Nadam se da ćemo danas u Saboru, gdje će HUB javno morati reći što radi, kako radi, kada će izaći sa određenim prijedlozima, dobiti neke odgovore. Ukoliko tih odgovora ne bude mi već sada krećemo sa novim zakonom o stambenom kreditiranju i onda ćemo ponovo potaknuti raspravu u parlamentu", istaknuo je Lalovac dodajući kako misli da je parlament mjesto na kojem se treba raspravljati o rješavanju tog "vrlo teškog problema ljudi koji imaju kredite u francima".

"Nije problem samo rata, nego je temeljni problem glavnice koja je narasla 30 posto u odnosu na ono što ste uzeli. To je neodrživo", ustvrdio je Lalovac.

Saborski Odbor zatražio od banaka rješenje za CHF kredite

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora u srijedu je, nakon održane rasprave o problemu kredita vezanih uz švicarski franak (CHF), zatražio od banaka da predlože sveobuhvatno rješenje tog problema, a od Hrvatske narodne banke (HNB) prijedloge mjera za olakšavanje pozicije dužnika.

Odbor je predložio da od 1. srpnja banke potpišu anekse ugovora o kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima i obračunaju preplaćene kamate temeljem presude Vrhovnog suda, te pozvao banke da ponude sveobuhvatno rješenje problema korisnika kredita u švicarskim francima. Također je obvezao HNB da dostavi izvješće o problematici zaduženja građana CHF kreditima kao i prijedloge mjera za olakšavanje pozicije tih dužnika.

Ivan Lovrinović, vanjski savjetnik Udruge Franak, ocijenio je tematsku sjednicu i njezine zaključke "priredbom za javnost" koja neće ništa riješiti za dužnike.

"Iza zaključaka ne stoji ništa konkretno jer nedostaju točni podaci HNB-a koji su nužni za bilo kakvo donošenje odluke. Nedostaje političke volje i Hrvatska treba novu vladu da riješi ovo pitanje", kazao je Lovrinović nakon sjednice. Jedino će, kako smatra, biti pomak ako banke iznesu neki smisleni prijedlog vezano za kompromisni devizni tečaj.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je na početku tematske sjednice da banke mogu autonomno donositi odluke u skladu sa zakonom, ali da nisu nezavisne od hrvatske države. "Sabor treba dobiti relevantne podatke i informacije od nadležnih tijela i institucija na temelju kojih će moći odlučivati", rekao je Leko.

Denis Smajo iz Udruge Franak, izlažući problem CHF kredita, zatražio je donošenje zakona o povratu preplaćenih kamata, po uzoru na Mađarsku, kao i druga zakonska rješenja koja će podijeliti odgovornost, odnosno skinuti valutnu klauzulu te omogućiti konverziju u domaću valutu.

Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka istaknuo je pak da problema CHF kredita treba riješiti bez zakonskih intervencija, paketom regulatornih poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motivirale na rješavanje odnosa sa strankama.

Ocijenio je intervenciju u zatezne kamate i tečaj CHF-a ustavnopravno upitnim te kazao da su zbog tih mjera banke izgubile oko milijardu kuna prihoda.

Viceguverner HNB-a Vedran Šošić usporedio je kredite u CHF sa onima u eurima i kunama, ustvrdivši da činjenice dosad nisu bile sagledavane na cjelovit način.

"Trenutna razlika anuiteta kredita u francima u odnosu na one u drugim valutama je manja od 200 kuna, a bez zamrzavanja tečaja i ograničenje kamata razlika bi bila 860 kuna", rekao je. Dodao je da je četri petine razlike prebačeno na banke i da su mjere koje je poduzela Hrvatska bez presedana u Europi.

Član Odbora Goran Marić (HDZ) smatra da je za problem CHF kredita najodgovorniji HNB kao regulatorno tijelo, te je zatražio osnivanje istražnog povjerenstva u Hrvatskom saboru. "Ne dobivamo relevantne podatke i bez istražnog povjerenstva sve će ostati na deklarativnoj razini", rekao je.

Zamjenik ministra financija Igor Rađenović izrazio je nadu u nastavak pregovora unutar radne skupine za rješavanje problema kredita u francima.

Predsjednik Odbora Srđan Gjurković (HNS) naglasio je da rješenje problema ne smije dovesti u lošiju poziciju dužnike u eurima ili kunama, te da se pritom također mora voditi računa o stabilnosti bankarskog sustava.

Odbor je na tematskoj sjednici također podržao najavu Ministarstva financija za hitnom izradom zakona o stambenom kreditiranju koji bi u budućnosti spriječio sadašnje probleme, kao i prijedlog Ministarstva pravosuđa za smanjenje zateznih kamata i uvođenje instituta stečaja potrošača.

Zadužio je i Vladu da nakon što banke i HNB dostave svoje prijedloge pripremi paket regulatorno-poreznih mjera.