U provedenom posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2017. do početka kolovoza izdano je 543.994 rješenja, kojima je utvrđena razlika za povrat u iznosu od 884,04 milijuna kuna za 491.075 poreznih obveznika i razlika za uplatu u iznosu od 132,42 milijuna kuna za 52.919 poreznih obveznika, kažu u Poreznoj upravi.

"Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak po provedenom godišnjem obračunu poreza na dohodak iz posebnog postupka za 2017. krenut će 6. kolovoza, a završiti će u kolovozu 2018. godine", najavljuju poreznici.

Naime, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak građani kojima je u posebnom postupku rješenjem utvrđena razlika za povrat poreza i prireza na dohodak za prethodnu godinu do kraja srpnja nadležnoj ispostavi Porezne uprave mogu podnijeti prigovor na to rješenje te početkom kolovoza kreće isplata povrata.

Po podacima Porezne uprave, do početka kolovoza, točnije do 2. kolovoza poreznici su zaprimili 3.832 prigovora na rješenja iz posebnog postupka o godišnjem porezu na dohodak za 2017. godinu.

Poseban postupak znači da većina građana nije trebala samostalno podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak za 2017. godinu već se godišnji obračun poreza i prireza na dohodak za njih radi automatski u posebnom postupku. No, dio poreznih obveznika do kraja veljače trebao je podnijeti godišnju prijavu za prošlu godinu, npr. građani koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, pripadnici slobodnih zanimanja i drugi obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku i sl.

Taj je redovan postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2017. godinu proveden za 78.221 poreznih obveznika i izdavanje rješenja za tu kategoriju poreznih obveznika krenulo je 2. kolovoza, kažu u Poreznoj upravi.

Inače, broj poreznih obveznika za koje je proveden posebni postupak utvrđivanja godišnjeg povrata poreza na dohodak za 2017. je manji nego što je bio za 2016. godinu, ali su i neka pravila drugačija s obzirom na novi Zakon o porezu na dohodak koji je stupio na snagu početkom 2017. godine.

Naime, lani je u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2016. izdano 1.127.691 rješenja, kojima je utvrđena razlika za povrat u iznosu od 1,1 milijardu kuna za oko 1,06 poreznih obveznika, dok su 70.124 obveznika trebala uplatiti 146,81 milijun kuna.

No, poreznici objašnjavaju kako se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak ove godine po prvi put provodi temeljem novog Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16), koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. godine.

"U bitnome osnovna razlika u odnosu na prijašnje godine je da se poseban postupak provodi za sve porezne obveznike koji su u 2017. ostvarili godišnji dohodak, odnosno dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji nije konačan, bez obzira da li ostvaruju pravo na povrat preplaćenog poreza ili obvezu za uplatu razlike poreza. Također, ovo je prva godina od kada se u godišnji obračun ne uključuje dohodak ostvaren po osnovi imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, a koji se od 1. siječnja 2017. smatraju konačnim dohotkom i za koji se plaća konačan porez u tijeku godine", objašnjavaju iz Porezne uprave.

Najveći dohodak od nesamostalnog rada 8,5 milijuna kuna

Trenutno dostupni podaci Porezne uprave pokazuju da je najveći dohodak od nesamostalnog rada lani iznosio 8,54 milijuna kuna, a još je jedan porezni obveznik primio više od osam milijuna kuna (oko 8,18 milijuna kuna).

Pregled iznosa najvećih dohodaka od nesamostalnog rada temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2017. godinu - građani pokazuje da je na trećem mjestu obveznik koji je lani zaradio nešto više od 5,15 milijuna kuna.

Na listi deset poreznih obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada za prošlu godinu su i četiri obveznika s dohocima koji premašuju četiri milijuna kuna (od 4,02 do 4,79 milijuna kuna), a listu zaključuju dva obveznika koji su zaradili nešto više od 3,7 milijuna kuna (3,75 odnosno 3,71 milijun kuna).

Među obrtnicima i slobodnim zanimanjima, pak, najveći je prijavljeni dohodak za prošlu godinu 2,81 milijun kuna, a slijedi obveznik koji je prijavio nešto manje od 2,29 milijuna kuna.

Ostalih osam poreznih obveznika na listi deset njih s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja lani je zaradilo više od milijun kuna, odnosno od 1,25 do gotovo 1,6 milijuna kuna, pokazuju statistike Porezne uprave.