Desetogodišnji trend rasta deviznih rezervi u posjedu centralnih banaka je završena, javlja Bloomberg.
Globalne devizne rezerve su u ožujku pale na 11,6 bilijuna dolara u odnosu na rekordnih 12,03 bilijuna dolara iz avgusta 2014. godine, čime je zaustavljeno petostruko uvećanje rezervi započeto 2004. godine.

Iako je taj pad možda precijenjen, jer je jačanje dolara spustilo vrijednost ostalih valuta, kao što je euro, on i dalje ukazuje na veliki zaokret, nakon što su centralne banke svijeta, uglavnom one iz zemalja u razvoju, poput Kine i Rusije, u proteklom desetljeću povećavale svoje devizne rezerve za prosječnih 824 milijarde dolara godišnje, dodaje Bloomberg.

Smanjenje deviznih rezervi bi, kako ocjenjuje agencija, moglo imati izvjesne negatvine posljedice po globalna tržišta, jer bi zemljama u razvoju moglo otežati podizanje vlastitih zaliha novca i poticanje usporenog ekonomskog rasta, a moglo bi izazvati i dalji pad eura i smanjiti potražnju za američkim državnim obveznicama.

"To je veliki izazov za tržišta u razvoju. Njima je sada potreban dodatni poticaj", izjavio je bivši ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda i suosnivač londonske kompanije "SLJ Macro partners", Steven Jen.

Zemlje u razvoju koje drže oko dvije trećine globalnih deviznih rezervi su, kada se izuzmu efekti kolebanja deviznih tečajeva, potrošile 54 milijarde dolara zaliha u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu, što je najveći iznos od globalne financijske krize iz 2008. godine, prema procjenama švicarske banke Credit Suisse.

Devizne rezerve Kine, najveće na svijetu, u decembru su smanjene na 3,8 bilijuna dolara sa rekordnih lipanjskih rezervi od 4,0 bilijuna dolara.

Rezerve Rusije su u protekloj godini zaključno s ožujkom smanjene za 25 posto na 361 milijardu dolara, dok su rezerve Saudijske Arabije, treće najveće na svijetu poslije Kine i Japana, smanjene za 10 milijardi dolara od kolovoza prošle godine, na sadašnjih 721 milijardu dolara.