Milanovićeva vlada nalazi se između čekića i nakovnja i preostalo joj je malo vremena da odluči kako će odgovoriti Bruxellesu na zahtjev da dostavi novi plan štednje, a da istovremeno protiv sebe ne izazove novi val nezadovoljstva. Mjere bi trebale biti predstavljene do sredine travnja, a osim sustavno razrađenih programa čiji bi se efekti trebali pokazati u sljedećim godinama od Milanovića se očekuje da ovogodišnji proračun sreže za približno dvije milijarde kuna! Toliku uštedu Vlada može postići samo ako zareže u statusna prava korisnika i plaće zaposlenih, čega se Milanović klonio sve ovo vrijeme. Za razliku od ministra financija Borisa Lalovca koji je najavio mogućnost smanjenja plaća, premijer uporno ponavlja da Hrvatska nije Grčka, te da "ne može raditi sve što je netko u nekom kabinetu u Bruxellesu zamislio".

Oštro kao s Grčkom

Kako se može čuti od više sugovornika s raznih strana, oštar gard koji se primjenjuje na Grčku prenesen je i na Hrvatsku, neovisno o tome što je Francuska dobila dulje vrijeme za fiskalnu prilagodbu. Povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici očekuje "odlučnu političku akciju" i ne želi uzmaknuti pred žalopojkama iz Zagreba, neovisno što i on kao političar razumije da se svaka vlada kloni oštrih rezova u izbornoj godini.

Može se očekivati da će Milanovićevi ministri većinu ozbiljnijih reformskih zahvata pokušati prebaciti na 2016. i kasnije godine te da će u ovoj pokušati s nekim sitnijim promjenama poput najava iz resora financija ili zdravstva o novom modelu nagrađivanja zaposlenih na način da se loš rad kažnjava oduzimanjem od plaće, a dobar novčano stimulira. Ekonomski institut Zagreb, čiji su istraživači, uz stručnjake Instituta za javne financije i Ekonomskog fakulteta, pročešljali proračun i pripremili prijedlog ušteda, otvoreno kaže da se tražena prilagodba neće moći provesti bez smanjenja bruto plaća u javnom sektoru.

Pet tisuća zanimanja

Taj je Institut pročešljao poslovanje dvjestotinjak državnih agencija, instituta i drugih paradržavnih ustanova, koje imaju više zaposlenih nego cijela državna uprava, i zaključio da u javnom sektoru egzistira više od 5 tisuća različitih zanimanja i koeficijenata. Ravnateljica instituta Dubravka Jurlina Alibegović smatra da bi Hrvatska mogla ispuniti sve ciljeve zadane u proceduri prekomjernog deficita ako bude slijedila preporuke domaćih stručnjaka vezane uz plaće, subvencije, porezne olakšice, zdravstvo te državne agencije i zavode. Dosta prostora za uštede stvorila bi već nova sistematizacija radnih mjesta i korekcija koeficijenata. Na stolu je niz mjera s kojima se može uštedjeti šest milijardi kuna, najvećim dijelom u širem javnom sektoru koji obuhvaća javna i komunalna poduzeća, a na ministrima je da izdvoje što od toga odmah mogu primijeniti kako bi već ove godine proračun smanjili 1,7 do 2 milijarde kuna.