Kinesko bi gospodarstvo u trećem tromjesečju moglo porasti manje od 7 posto na godišnjoj razini, što bi bio najsporiji rast od globalne financijske krize 2009., pokazuje najnovija anketa Reutersa.

U toj anketi, u kojoj je sudjelovalo 50 ekonomista, procjenjuje se u prosjeku da je u proteklom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom se procjene rasta kreću od 6,4 do 7,2 posto.

Pokažu li se procjene točne, bio bi to najsporiji rast od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je iznosio 6,2 posto. To bi, također, predstavljalo usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom tromjesečju BDP ojačao 7 posto.

Ova je godina teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.

Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama od lipnja. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu su vlasti devalvirale juan, što je dodatno uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.

Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina.

Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne.

Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona. U svom planu navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje na uštrb rasta izvoza i investicija.

Kineske središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.

Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje.