Kina raspolaže najvećim deviznim rezervama u svijetu a u prošloj godini njihova se vrijednost smanjila za 67,24 milijarde dolara, na 3.073 milijarde dolara, pokazali su u ponedjeljak podaci kineske središnje banke.

Samo u prosincu uvećane su za 11 milijardi dolara, nakon povećanja za 8,6 milijardi u prethodnom mjesecu. Regulator za valutne tečajeve pripisao je to povećanje aprecijaciji svjetskih valuta, izuzev dolara, te povećanju cijena državnih obveznica najvećih izdavatelja koje kineska država drži u portfelju.

U 2017. rezerve su porasle za 129,4 milijardi dolara, na 3.140 milijardi dolara.

U 2019. njihova bi se vrijednost prema državnoj upravi za financijska tržišta (SAFE) trebala zadržati na razini prošle godine.

Vrijednost kineskih rezervi zlata u prosincu je porasla na 76,33 milijarde dolara, sa 72,12 milijarde krajem studenoga. Krajem godine Kina je u rezervama imala 59,56 milijuna unci zlata, povećavši ih prvi puta od listopada 2016., pokazuju podaci središnje banke.

Kineski juan oslabio je prošle godine 5,3 posto, bilježeći pad vrijednosti četvrtu godinu zaredom. Pritom je rizik značajnijeg odljeva kapitala iz Kine po svemu sudeći ipak otklonjen zahvaljujući pravodobnim intervencijama vlasti na deviznim tržištima, postroženim kontrolama kapitala i neočekivanoj promjeni očekivanja o podizanju ključnih kamatnih stopa u SAD-u, napominje Reuters.

"Čini se da je Narodna banka Kine prošlog mjeseca prodala tek maleni iznos deviza, što upućuje na zaključak da se juan u posljednje vrijeme ne suočava sa značajnijim deprecijacijskim pritiskom", istaknuli su analitičari Capital Economicsa u bilješci klijentima.

"U idućim bi mjesecima pritisak mogao ponovo ojačati budući da očekujemo daljnje slabljenje tempa gospodarskog rasta i daljnji pad kamatnih stopa u Kini", dodaju.

Kinesko je gospodarstvo prošle godine prema nekim procjenama poraslo oko 6,5 posto, u skladu sa službenim ciljem ali sporije nego u 2017. kada su aktivnosti porasle 6,9 posto.

U ovoj godini očekuje se daljnje usporavanje, pa tako neki analitičari predviđaju stopu rasta od nekih šest posto, što bi bio najslabiji rast od 1990. godine, upozorava Reuters.

Pritisak na gospodarstvo generira i trgovinski rat sa SAD-om, kojim je preko povećanih carina obuhvaćena robna razmjena u vrijednosti nekoliko stotina milijardi dolara. Strahuje se da bi spor dva vodeća svjetska gospodarstva mogao zakočiti i rast globalnog gospodarstva.