Svijet pozorno prati nastojanja vlasti u Pekingu da preusmjere gospodarstvo na put sporijeg, održivijeg rasta, u kojem bi značajniju ulogu trebala igrati domaća potrošnja.

Drugo po veličini gospodarstvo svijeta desetljećima je bilježilo dvoznamenkaste stope rasta a sada komunističke vlasti postupno uvode novi model u kojem bi veći naglasak trebao biti na domaćoj potrošnji. Dosada se gospodarstvo najviše oslanjalo na izvoz i ulaganja.

Uvođenje novog modela ne prolazi baš glatko, konstatira novinska agencija AFP.

Kina je 11. kolovoza devalvirala domaću valutu gotovo dva posto, proglasivši taj potez tržišnom reformom dok su ga u inozemnoj javnosti uglavnom tumačili kao pokušaj da se potakne izvoz. Pojavile su se i sumnje u zdravlje kineskih državnih financija.

Ekonomski su pokazatelji slabi, pa je indeks menadžera nabave u proizvodnom sektoru kliznuo u kolovozu na najnižu razinu u šest godina.

U utorak je središnja banka snizila referentne kamatne stope i razinu obveznih rezervi za banke, što je bio najnoviji u nizu poticaja za gospodarske aktivnosti kroz povećanje iznosa raspoloživih za kredite.

"Kina prolazi kroz završnu fazu gospodarskog čuda baziranog na ulaganjima", konstatirao je u razgovoru za AFP profesor financija na pekinškom sveučilištu Michael Pettis.

"Problem je... što to znači da će prilagodba biti puno bolnija no što se očekivalo. A to je situacija u kojoj se mi u Kini trenutno nalazimo", dodaje Pettis.

Kineski burzovni indeksi oštro su pali proteklih dana a intervencije Pekinga tek su u četvrtak stabilizirale tržišta. Previranja su se osjetila širom svijeta koji je navikao na stabilnost i snažan rast azijskog diva.

Tako je u vrijeme azijske financijske krize 1997. i 1998. Kina hvaljena kao oaza stabilnosti jer se nije upustila u natjecanje u devalvaciji valuta u regiji. Potom je 2008., u vrijeme globalne financijske krize, Peking usvojio paket poticaja za gospodarstvo vrijedan 4.000 milijardi juana (danas 625 milijardi dolara).

Noviji pokušaji Pekinga da riješi gospodarske probleme nisu dobili tako pohvalne ocjene. Tako je vlada na oštar pad burzovnih indeksa u lipnju reagirala izvanrednim paketom mjera, uključujući formiranje "nacionalnog tima" koji je u njezino ime trebao kupovati dionice i onemogućavati prodaje velikim dioničarima.

Isprva su indeksi rasli da bi početkom ovog tjedna referentni indeks Shanghai Composite potonuo 8,49 posto, što je bio njegov najveći pad u jednom danu od veljače 2007. U cijelosti je poništen rast dionica u ovoj godini a potres se osjetio na tržištima širom svijeta.

"Mislim da je stvar u startu krivo zamišljena a loše je i realizirana", ističe neovisni analitičar Fraser Howie u osvrtu na početni paket mjera.

Kini je potrebno funkcionalno tržište dionica na kojem će kompanije moći prikupljati novac, u sklopu nastojanja da se tržišnim snagama osigura značajnija uloga u gospodarstvu. To bi trebalo pomoći u prvom redu kompanijama koje teško dobivaju kredite od državnih banaka.

Neki analitičari smatraju da pad tržišta dionica nema previše veze s realnim gospodarstvom koje je usporavalo već sredinom lipnja, kada su dionice još bilježile 150-postotni skok promatrano unatrag 12 mjeseci.

"Moguće je da je pad tržišta (u ponedjeljak) potaknula kombinacija slabih podataka i izostanka državnih mjera", napisao je u bilješci ekonomist Capital Economicsa Mark Williams.

"Šira slika ipak pokazuje da svjedočimo neizbježnom ispuhavanju balona na tržištu dionica", dodaje Williams.

Kina čini više od 13 posto svjetskog gospodarstva i veliki je igrač u trgovini robom. Također je, kao veliki kupac sirovina i ogromno potrošačko tržište, značajan pokretač svjetskog gospodarskog rasta, pa njezini problemi imaju snažan odjek na međunarodnoj sceni.

Neočekivana devalvacija kineskog juana uzdrmala je tako i druga gospodarstva u nastajanju, od Turske do Brazila, čiji je izvoz sada skuplji u odnosu na onaj kineski. Strahuje se i od valutnog rata jer bi se i druge zemlje mogle povesti za kineskim primjerom i devalvirati svoje valute.

Većina analitičara predviđa da će kinesko gospodarstvo ove godine porasti manje od zacrtanih 7,0 posto, slabije od prošlogodišnjih 7,4 posto, što je već bio najslabiji rast od 1990.