Kina je najveći svjetski uvoznik nafte i ugljena i treća na ljestvici najvećih potrošača prirodnog plina, nakon Sjedinjenih Država i Rusije. Oko 40 posto potreba za plinom podmiruje iz uvoza budući da domaća proizvodnja ne može držati korak s potražnjom.

Podaci Thomson Reuters Eikona upućuju na zaključak da je Kina prošle godine uvezla više od 67 milijuna tona plina, odnosno više od četvrtinu više nego u godini ranije. Samo je uvoz ukapljenog prirodnog plina poskočio više od 50 posto.

Podaci uključuju broj pristalih tankera za ukapljeni prirodni plin u kineskim lukama i procjene mjesečnog uvoza plina cjevovodima i preliminarni su budući da brojke za prosinac još nisu dostupne.

Kina još kaska za Japanom koji godišnje uvozi oko 83,5 milijuna tona plina, isključivo u ukapljenom obliku, ali je njezin ukupni uvoz tog energenta u rujnu i u studenom nadmašio japanski, pokazuju službeni i podaci prijevoznika.

Analitičari smatraju da je trend utvrđen i da bi Kina ove godine trebala Japanu preoteti vodeću poziciju.

"Uvoz plina cjevovodima i u ukapljenom obliku nastavit će rasti u idućih nekoliko godina. Očekujemo da će Kina 2018. godine preteći Japan i postati najveći uvoznik plina u svijetu", ističe Miaoru Huang iz konzultantske kuće Wood Mackenzie.

"Japan će ipak ostati vodeći uvoznik LNG-a negdje do 2028. godine", dodaje ona.

Kina je prošle godine pokrenula inicijativu u sklopu koje nastoji preusmjeriti milijune kućanstava i brojne industrijske pogone s ugljena na plin kako bi smanjila zagađenje zraka. To je potaknulo snažan skok potražnje za uvozom plina.

Najveći su inozemni dobavljači ukapljenog plina Australija, Katar i Malezija dok se cjevovodima plin uvoz najviše iz središnje Azije i iz Mjanmara.

Gradi se i plinovod koji će Kinu povezati s Rusijom.

Zbog snažnog uzleta potražnje Kina je već prošle godine pretekla Južnu Koreju i postala drugi uvoznik ukapljenog plina u svijetu, napominje Reuters.