Dug hrvatske države nikad nije bio veći, ali Vlada se nikad u povijesti nije lakše zaduživala. Kamate na inozemne kredite Hrvatskoj ovih su dana pale na nezapamćeno nisku razinu. Kad se Ministarstvo financija prije šest mjeseci zadužilo na europskom tržištu putem euroobveznica, kupon na osmogodišnju državnu obveznicu iznosio je gotovo 3,9 posto kamata. Sada je prinos do dospijeća za istu obveznicu pao na povijesno najnižu razinu, na oko 3,25 posto, prema podacima koje smo jučer dobili iz Raiffeisen banke.

Za usporedbu, početkom 2012. godine kamate na hrvatske državne obveznice, dulje od pet godina, bile su veće od sedam posto. Na početku krize kretale su se uglavnom od šest do sedam posto. Iako je hrvatski javni dug dosegnuo rekord, a iznosi više od 82 posto BDP-a, paradoksalno jest da se država danas u inozemstvu zadužuje upola jeftinije nego na početku krize.

To je moguće jer u svijetu postoji obilje slobodnog kapitala, pri čemu su kamate u EU pale na povijesno nisku razinu. Europska središnja banka (ESB), pak, od ljeta najavljuje veće tiskanje novca da bi potaknula rast gospodarstva. To potiče optimizam među kreditorima i dodatno smanjuje troškove zaduživanja.

Pozadina tih niskih prinosa na euroobveznice jest najava ESB-a da će krenuti u tzv. kvantitativno popuštanje i otkup državnih obveznica. To je odgovor ESB-a na sve nižu inflaciju i krhki oporavak eurozone, objašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja RBA. Stoga je pojeftinilo i zaduživanje članica EU. Kamate na španjolske državne obveznice, s dospijećem od 10 godina, početkom tjedna pale su ispod dva posto, a na njemačke plaća se samo 0,7 posto kamata.

Dok god ESB bude vodio iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku, državama poput Hrvatske bit će manji troškovi zaduživanja u EU, smatra Živković Matijević. Upozorava da su premija rizika i prinos na hrvatske obveznice još uvijek među najvećima u Europi, jer se većina zemalja - pa i susjedna Slovenija i Mađarska - zadužuju povoljnije od naše države.