Ako kupnja obveznica potakne rast diljem 19 članica eurozone, ECB će pokazati da se može nositi s budućim krizama. Ne uspijeli, program će se smatrati rizičnim pokušajem koji je dodatno produbio razdor između bogatih i siromašnih, piše Wall Street Journal.

Europska središnja banka (ECB) je u ponedjeljak pokrenula visokorizični test svoje sposobnosti da potiče europsko gospodarstvo novim mjerama koje izlaze iz tradicije ove konzervativne banke, mjerama koje šire njezin utjecaj, ali bi mogle i smanjiti pritisak na vlade da se pozabave fiskalnim reformama.

Banka će do rujna 2016. kupovati obveznice vrijedne više od bilijuna eura (1.000 milijardi eura) - masovni program poticaja koji slijedi primjere SAD-a i Velike Britanije u doba najteže financijske krize i događa se istovremeno kad i snažan pad cijena nafte, što bi trebalo dvostruko potaknuti europsko gospodarstvo koje se sporo oporavlja od globalne recesije iz 2009., piše Wall Street Journal.

Ako kupnja obveznica potakne rast diljem 19 članica eurozone, od moćne Njemačke do slabe Grčke i Italije, banka će pokazati da se može nositi s budućim krizama. Ne uspije li, ako će se ECB izložiti gubicima koje će snositi građani, program će se smatrati rizičnim pokušajem koji je dodatno produbio razdor između bogatih i siromašnih, povećao socijalne teškoće i dopustio vladama da izbjegnu oštre mjere kako bi svoja gospodarstva učinila učinkovitijima. O uspjehu programa ovisi gospodarstvo eurozone, kao i nasljeđe Predsjednika ECB-a Marija Draghija.

Draghi, koji se nalazi na polovici svoga osmogodišnjeg mandata, pokazao je da može dovesti Upravu s 25 članova do dogovora o negativnim kamatnim stopama, dugoročnim zajmovima od bilijun eura i, najnovije, kupnju obveznica.

Financijska tržišta većinu učinka otkupa obveznica su uračunala prije nego je počeo, ali su u ponedjeljak prinosi na obveznice pale na rekordno niske razine u cijeloj eurozoni. Prinosi na Njemačke 10-godišnje obveznice su pali za 0,8 postotnih bodova na 0,32 posto, dok je prinos na američke vrijednosnice s istom ročnošću iznosio 2,195 posto.

Iako je euro u ponedjeljak porastao u odnosu na dolar i dalje je blizu najniže razine u 11 godina, što pomaže europskom izvozu. Istovremeno su prinosi na države obveznice u mnogim europskim zemljama prešli u negativne, nakon čega se postavlja pitanje hoće li ECB u ovom procesu izgubiti novac.

Članice eurozone poput Italije, Francuske i Grčke suočavaju se is problemima izvan kontrole ECB-a, a to je visok dug i nekonkurentno gospodarstvo zbog kojeg je teško usmjeriti novac središnje banke u nove poslovne projekte. Nezaposlenost u eurozoni premašuje 11 posto.