Ruski predsjednik Vladimir Putin uznemirio je zemlje jugoistočne Europe odustajanjem od plinovoda Južni tok. Taj je plinovod trebao zaobići Ukrajinu, a Austriji, Mađarskoj, Srbiji i Bugarskoj jamčiti zaradu od tranzita i energetsku sigurnost, pa i Hrvatskoj i BiH. I dok je Sjeverni tok mogao biti sagrađen, Južni je nakon pogoršanja situacije u Ukrajini - propao.

Trebao je to biti mega projekt - dugačak 3 600 kilometara, težak 40 milijardi dolara. Ruski je plin Južnim tokom trebao teći skroz do Austrije i Italije. U realizaciji projekta Austrija je bila nepokolebljiva, kao i Srbija i Mađarska koje su i najviše razočarane, jer su u njemu vidjele ekonomsku korist i sigurnu opskrbu plinom. Viktor Orban za krah Južnog toka optužio je Bruxelles pod čijim je pritiskom popustila Bugarska.

Kada je Njemačka sebi osiguravala opskrbu plinom, za gradnju Sjevernog toka, koji je zaobišao baltičke zemlje, nikakvih administrativnih zapreka nije bilo. Sjever Europe sada bezbrižno čeka zimu za razliku od jugoistoka koji i dalje strepi. Svi plinovodi idu preko nestabilne Ukrajine, a nikad se ne zna kad će Rusi zavrnuti ventile zbog svađe s Ukrajincima. ′U prvom redu je izgubila Europa zbog sigurnosti. Izgubile su zemlje gdje su trebali biti magistralni plinovodi. Austrija, Mađarska i Srbija′, izjavio je naftni konzultant Davor Štern.

I Bugari su ostali bez godišnje 400 milijuna eura sigurne zarade od tranzita pa su požurili tražiti pomoć od Bruxellesa. No čini se da je ′prošla baba s kolačima′. Baš je Bugarsku Rusija odlučila izbaciti iz igre i uključiti mnogo moćnijeg igrača - Tursku. Novi plinovod ići će preko europskog dijela Turske. Otkazivanjem Južnog toka Hrvatska je izgubila priključak i zajamčenu opskrbu koja ne ovisi o Ukrajini, ponavlja Štern, no dodaje kako je ′upravo to možda poticaj za projekte LNG-a′. No pravi dobitnik plinskoga rata između Europe i Rusije je Turska koja bi mogla postati veliko plinsko čvorište.