Od hrvatske političke javnosti, i pozicije i opozicije, očekuje se da žurnu usuglase proaktivne mjere fiskalne, ali posebno i monetarne politike, i njihovo kontinuirano provođenje u slijedećih najmanje deset godina, zaključak je Deklaracije Hrvatskih izvoznika, koju u ponedjeljak na 10. konvenciji Hrvatskih izvoznika predstavio predsjednik te udruge Darinko Bago.

Otvarajući skup Bago je predstavio rezultate ankete provedene među članovima udruge, a koja je, među ostalim, pokazala da čak 84 posto ispitanih učinak monetarne politike na njihovo poslovanje ocjenjuje kao negativno.

Konvencija se ove godine bavi učincima punopravnog članstva Hrvatske u EU, a izvoznici su u tom kontekstu pretežito negativnim (62 posto) ocijenili utjecaj liberalizacije domaćeg tržišta nakon ulaska Hrvatske u Uniju, kao i učinak ulaska RH u EU na njihovo poslovanje sa zemljama Cefte (82 posto).

Ipak, na pitanje kakav je ukupan učinak ulaska Hrvatske u EU na njihovo poslovanje, 61 posto izvoznika učinke je ocijenio pozitivnim, a njih 52 posto pozitivnim ocjenjuje i efekte otvaranja tržišta EU za hrvatske proizvode.

Iako su u Hrvatskoj tek 13 posto tvrtki (14.405) izvoznici, značaj njihovog mišljenja je u činjenici da oni ostvaruju gotovo 64 posto ukupnih prihoda od prodaje svih hrvatskih tvrtki, zapošljavaju 51 posto svih zaposlenih (423,5 tisuća), u razvoj su lani uložili 1,6 milijardi kuna ili 77 posto ukupnih ulaganja u razvoj, a njihov udio u svim investicijama hrvatskog gospodarstva je čak 53,7 posto (18,9 milijardi kuna), istaknuo je Bago.

Osim pomoći od fiskalne i monetarne politike, za daljnji rast njihovog izvoza, uz podizanje konkurentnosti vlastitog proizvoda, nužna je i zaštita domaćeg tržišta od nelojalne konkurencije, kao i zakonodavni kontinuitet, pravna sigurnost te bolja organizacija cijele države.

I potpredsjednik Vlade Branko Grčić je ocijenio da su izvoznici "vrh hrvatskog poduzetništva" te je kazao kako je izuzetno pozitivan trend u kretanju izvoza zadnjih nekoliko kvartala rezultat njihovog truda da restrukturiranjem odgovore na krizu, ali i pozitivnih učinaka članstva u EU, posebno sada kada se gospodarstvo EU snažnije oporavlja.

Podsjetio je, među ostalim, na mjere kojima je Vlada poduzetnicima pokušala olakšati učinke krize, poput smanjenja parafiskalnih nameta ili omogućavanja posebnih cijena energije za gospodarstvo, ali je kazao da se puno više nije moglo napraviti, a da se ne ugrozi funkcioniranje države.

"Između politike štednje i politike razvoja Vlada se odlučila na sredinu i ta je politika dovela do izlaska iz recesije", istaknuo je Grčić te dodao da je to učinjeno na način da se očuva barem određeni dio potencijala domaće potražnje, odnosno "da mirovine i socijalna davanja nisu dirana, a plaće su blago korigirane".

Takvom je politikom, smatra Grčić, Vlada uspjela i u još jednoj strateškoj namjeri - da se sve više govori o rastu industrije i rastu izvoza, kao zdravim temeljima za gospodarski oporavak.

"Zlatni ključ" najboljim izvoznicima

U prvom dijelu konvencije dodijeljene su i tradicionalne nagrade Hrvatskih izvoznika "Zlatni ključ" tvrtkama s najboljim izvoznim rezultatima na pojedinim tržištima, kao i po veličini tvrtke.

"Zlatni ključ" za najinovativnijeg izvoznika dobila je tvrtka Rimac automobili, za najboljeg malog izvoznika Šestan Busch, a srednjeg Aquafilcro, dok je najbolji veliki izvoznik u 2014. po izboru udruge Hrvatski izvoznici Pliva.

Najboljim izvoznikom na rastuća tržiša, odnosno u Tursku, proglašena tvrtka Elektro-kontakt, a za tržišta srednje i južne Amerike, najbolji izvoznikom u Brazil proglašen je Wam Product. Za tržišta Afrike, zbog velikog izvoza u Egipat, nagrađen je Šerif export-import, a za tržišta Azije i Pacifika, najbolji izvoznik u Saudijsku Arabiju je Kraš.

Nagrade na najbolje izvoznike na deset najvećih tržišta za hrvatske proizvode u 2014. godini dobili su, pak, Omco Croatia za izvoz u SAD, LPT za izvoz u Francusku, Pliva u Rusiju, TTO Thermotechnik u Mađarsku, Vetropack Straža u Srbiju, Kostwein - proizvodnja strojeva za Austriju, Same Deutz-Fahr Žetelice za izvoz u Njemačku, AD Plastik Sloveniju, Cemex BiH, a Moderator u Italiju.