Hrvatski robni izvoz u prošloj je godini iznosio 79,1 milijardu kuna, što je 9 posto više u odnosu na ukupni izvoz ostvaren u 2013. godini, dok je uvoz istovremeno porastao za 4,5 posto i dosegnuo je iznos od 130,7 milijardi kuna, pokazuju konačni podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

"Za razliku od konačnih podataka za 2013. godinu, koji su pad vrijednosti izvoza prema preliminarnim podacima pretvorili u blagi rast, konačni podaci za 2014. nisu bitno odstupali od preliminarnih", navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prema konačnim podacima, rast izvoza i rast uvoza u prošloj godini bio je tek nešto veći od prvobitno objavljenih, pri čemu je rast izvoza iznosio 9 posto (preliminarni podatak 8,7 posto), a kod uvoza 4,5 posto (preliminarni podatak 4,3 posto).

"Prema konačnim je podacima vrijednost izvoza povećana za 178 milijuna kuna, pri čemu je najveća korekcija naviše zabilježena u slučaju izvoza električne opreme, namještaja te električne energije. Najveća korekcija naniže istovremeno je zabilježena u slučaju izvoza metala. U slučaju uvoza je, prema konačnim podacima, najviše povećana vrijednost uvezenih strojeva i uređaja te prehrambenih proizvoda", navode iz HGK.

Tako je prošlu godinu Hrvatska završila s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 51,6 milijardi kuna ili 1,6 posto nižim u odnosu na manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2013. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je, pak, za cijelu 2014. iznosila 60,5 posto, naspram 58,1 postotne pokrivenosti iz 2013.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz lani iznosio 10,4 milijarde eura, što je povećanje za 8,1 posto u odnosu na 2013., dok je uvoz istodobno porastao za 3,6 posto, na više od 17,12 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima iznosi 6,76 milijardi eura.

Podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska i tijekom prošle godine glavninu robne razmjene ostvarivala s ostalim članicama Europske unije, na koje ′otpada′ gotovo 64 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza te još značajnijih 76,7 posto robnog uvoza u 2014.

Hrvatski robni izvoz u EU lani je, naime, iznosio 6,2 milijarde eura i bio je za 11,7 posto viši nego 2013. godine, dok je uvoz iz ostalih članica EU lani porastao za 7,1 posto, na 13,08 milijardi eura.

Najviše je roba pritom izvezeno u Italiju, za 1,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,2 posto u odnosu na godinu prije. Slijedi Slovenija, u koju je izvezeno roba za 1,18 milijardi eura ili čak 17,9 posto više, a na trećem je mjestu Njemačka u koju izvoz iznosi 1,16 milijardi eura ili 2,9 posto više nego 2013.

Istodobno, Hrvatska je najviše roba uvezla iz Njemačke, za 2,6 milijardi eura, što je za 11,9 posto više u odnosu na uvoz iz 2013. Na drugom je mjestu uvoz iz Italije, vrijedan 2,45 milijardi eura ili 12,9 posto više nego prethodne godine, dok je na trećem Slovenija, iz koje je uvezeno roba za 1,85 milijardi eura ili 2,3 posto manje nego 2013.

U zemlje CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz je lani rastao za 11,2 posto, na 2 milijarde eura, dok je uvoz iz tih zemalja smanjen za 8 posto, na 900,9 milijuna eura.

Od susjednih zemalja najviše je, za 33,6 posto, porastao izvoz u Srbiju, na 509,3 milijuna eura, dok je izvoz u Crnu Goru ojačao 20,5 posto, na 128 milijarde eura. U BiH, s kojom Hrvatska ima najveću robnu razmjenu od zemalja Cefte, ostvaren je vrijednosno najveći izvoz, od 1,22 milijarde eura (rast od 4,3 posto), kao i uvoz, iod 460,3 milijuna eura (pad za čak 21 posto).

Promatrano prema djelatnostima, u sklopu prerađivačke industrije najveći je rast izvoza zabilježen kod proizvodnje odjeće, za 55,1 posto, na 588,8 milijuna eura. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica s rastom izvoza od 54,5 posto, na 267,3 milijuna eura, dok je izvoz tekstilne industrije rastao za 28,1 posto, na 126,5 milijuna eura.

Osjetan rast izvoza u prošloj godini bilježe i drvna industrija, za 19,4 posto, proizvodnja namještaja, za 18,4 posto, prehrambena industrija, za 17,2 posto, te proizvodnja strojeva i uređaja, za 16,2 posto. Najsnažniji pad izvoza se, pak, bilježi kod ostalih prijevoznih sredstva, pod kojim statistika vodi brodogradnju, i to za čak 39,3 posto.

Znatnije je smanjen i izvoz duhanskih proizvoda, za 20,4 posto, dok je izvoz proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda pao za 8,3 posto u odnosu na 2013.