To je najviša stopa inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine, nakon tri godine deflacije, odnosno pada potrošačkih cijena.

Podaci DZS-a pokazuju da su u listopadu najviše, 6,3 posto, porasle cijene restorana i hotela, a slijedile su cijene hrane i bezalkoholnih pića, s rastom od 3,2 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj razini porasle 2,3 posto.

"Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane, koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30 posto. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u odnosu na isti mjesec lani više za 3,2 posto, a podržane su rastom cijena mlijeka, sira i jaja, za 6,8 posto, povrća, za 10,2, ulja i masti za 9,4, te mesa, za 2,7 posto", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Znatnije su, 1,9 posto, porasle i cijene prijevoza, ponajprije zbog 3,7-postotnog poskupljenja goriva.

S druge strane, u listopadu su na godišnjoj razini najviše pale cijene komunikacija, 1,3 posto, a slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s padom od 0,9 posto.

Rast cijena i na mjesečnoj razini

Na mjesečnoj su razini, pak, potrošačke cijene u listopadu porasle za 0,4 posto. Pritom su najviše, za 7 posto, porasle cijene odjeće i obuće zbog novih kolekcija, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva porasle za 0,7 posto.

S druge strane, cijene rekreacije i kulture pale su na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića, kao i komunikacije te restorana i hotela skliznule za 0,2 posto.

U prvih deset mjeseci ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA i u idućim mjesecima očekuju nastavak rasta potrošačkih cijena, među ostalim, zbog porasta administrativno reguliranih cijena, električne energije.

"Prosječna stopa inflacije s očekivanih 1,2 posto u 2017. trebala bi u 2018. ubrzati na 1,4 posto. Osim inflacije ponude, odnosno pozitivnog doprinosa rasta cijena prehrane i energije, očekujemo da bi i doprinos domaće snažnije potražnje trebao gurati cijene prema blago višim razinama", zaključuju analitičari RBA.