Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je Vladi i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputila prijedloge za proširenje mjera za ublažavanje krize uslijed povećanja cijena energenata, pri čemu je najveći naglasak na subvencijama za električnu energiju za poduzetnike.

Iz HUP-a su u utorak ustvrdili da Vlada, unatoč daljnjem poskupljenju energenata i pogoršavanjem stanja u gospodarstvu, nije proširila postojeće mjere

"No poslovni sektor to očekuje jer više nije u mogućnosti samostalno iznijeti poskupljenje energenata i predstojeću energetsku, kao i digitalnu tranziciju, koja im je nadasve potrebna za opstanak u konkurentskom okruženju", poručuju poslodavci podsjećajući da su podržali Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji je na snazi od 1. travnja.

"No već smo pri donošenju izrazili zabrinutost jer su njime isključeni veliki potrošači plina i svi potrošači električne energije koja je najznačajniji energent u poslovanju svih poslovnih subjekata", istaknuli su iz HUP-a, iz kojeg traže i ubrzanje postupaka u vezi poticanja ulaganja u obnovljive izvore i ubrzavanje energetske tranzicije.

Navode da su opetovano apelirali prema Vladi i resornom ministarstvu za hitno djelovanje i promptno proširenje kompenzacijskih mjera kao i pokretanje natječaja prvenstveno za bespovratna sredstva, te posredno za pristup financijskim instrumentima u okviru programa financiranih iz EU-ovih sredstava.

Pet ključnih točaka HUP-ovog prijedloga

Prijedlozi HUP-a podijeljeni su u pet točaka, a u prvoj, nazvanoj subvencije na energente, predlažu proširenje kriterija prihvatljivih korisnika za segment plina na velika poduzeća i velike potrošače, dakle veće od 10 GWh.

Nadalje, tu je uključivanje potrošača električne energije koji imaju enormni rast u odnosu na prošlogodišnju potrošnju, zatim subvencije po potrošenom megavatsatu (MWh) energije za sve (velike) potrošače energije, kao i smanjenje odnosno privremenu suspenzije, do barem kraja 2024. godine, reguliranog dijela cijene električne energije.

Drugom točkom traži se poticanje uspostave sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost uz znatna povećanja u bespovratnim sredstvima namijenjenim za zelenu transformaciju te otvaranje financijskih instrumenata kroz "capital rebate" kojim je omogućen otpis glavnice za postignute ciljeve javnih politika.

Uslijed kašnjenja u objavama natječaja treba otvoriti mogućnost retrogradnog priznavanja troškova iz investicija u energetsku učinkovitost kroz 2022. godinu, naveli su iz HUP-a.

Predlažu i beskamatno kreditiranje obrtnih sredstava uz izdavanja državnih jamstava za poslovne subjekte kojima je ugrožen opstanak i za one kojima je povećanje troška energije ugrozilo daljnji tijek poslovanja i za obrtna sredstva.

Tu je i stvaranje pogodnijeg okruženja za provedbu investicija i projekata u obnovljive izvore energije, uz što hitnije otklanjanje trenutnih prepreka uz promptno donošenje podzakonskih akata utemeljenih na novom Zakonu o tržištu električne energije, osiguranje mehanizma kojima će se pojednostaviti i ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije, uz uvođenje poboljšanja u sustav opskrbe iz obnovljivih izvora energije.

Peta točka odnosi se na uvođenje mjere umanjenja stope poreza na reinvestiranu dobit do 100 posto, ovisno o iznosu ulaganja, za ulaganja u obnovljive izvore energije i investicije kojima se povećava energetska učinkovitost do razine vlastite neovisnosti.

Za 40 posto poduzeća cijena električne energije porasla više od 100 posto

Anketa koju je HUP tijekom svibnja proveo među svojim članicama pokazuje da za 80 posto poduzeća električna energija predstavlja najznačajniji energent u poslovanju, pri čemu su najbrojniji mali potrošači, do jednog gigavatsata (GWh) godišnje, dok ih jedna šestina troši iznad pet GWh godišnje.

Za čak 40 posto poduzeća cijena električne energije porasla je više od 100 posto, daljnjih 20 posto poduzeća navodi rast do 300 posto, a za njih 15 posto cijena je porasla i više od 300 posto, rezultati su ankete.

Pritom 72 posto poduzeća nije u mogućnosti poskupljenje energenata prenijeti na cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, te da će veći dio tereta snositi samostalno.

Anketa je pokazala i da je 46 posto poduzeća uslijed poskupljenja energenata suočeno s gubitkom klijenata i konkurentske pozicije na tržištu, a 30 posto poduzeća poručilo je da će odustati od investicija zbog rasta troškova uslijed povećanja cijena energenata.

"Zbog utjecaja na pad investicija, izvoza i osobne potrošnje u takvom scenariju ukupni BDP će u 2022. rasti po stopi manjoj za 2,4 postotna boda u odnosu na trenutne Vladine projekcije, odnosno po stopi od 0,6 posto. Hrvatska bi time na kraju 2023. mogla ostvariti i četiri posto manju ukupnu razinu BDP-a u odnosu na trenutna očekivanja", procjenjuju u HUP-u.