U prvih osam mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz dosegnuo je 50,5 milijardi kuna, što je 10,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao 3,6 posto, na gotovo 86 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju kolovoza 35,5 milijardi kuna, što je otprilike 1,6 milijardi kuna ili 4,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je osam mjeseci dosegnula 58,8 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosila 55,2 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama Europske unije, na koje se odnosi oko 64 posto ukupnog hrvatskog izvoza u prvih osam mjeseci te 74 posto uvoza.

Hrvatski robni izvoz u EU u prvih osam mjeseci iznosio je 32,3 milijarde kuna, što je 13,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz članica EU istodobno je povećan za 5,5 posto, na 64 milijarde kuna.

Istodobno se u robnoj razmjeni sa zemljama nečlanicama EU bilježi rast izvoza za 4,7 posto, na 18,2 milijarde kuna, a pad uvoza za 1,6 posto, na 21,9 milijardi kuna.

Unatoč snažnom rastu, podaci za prvih osam mjeseci ukazuju na usporavanje stope rasta izvoza, jer je u prvih sedam mjeseci izvoz porastao 12,1 posto na godišnjoj razini.

Jučer objavljeni konačni podaci DZS-a o robnoj razmjeni za razdoblje od siječnja do srpnja pokazali su da je u srpnju znatno usporena stopa rasta izvoza.

Dok je u prvih šest mjeseci rastao po dvoznamenkastim stopama, u srpnju je izvoz porastao svega 4,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec jer je inicijalni pozitivan efekt ulaska Hrvatske u EU nakon godinu dana iščeznuo.

Koliko je izvoz iznosio samo u kolovozu, u danas objavljenim prvim podacima DZS-a se ne navodi, no neslužbene procjene govore o stagnaciji u odnosu na isti mjesec prošle godine. Za točnije brojke ipak će trebati pričekati konačno izvješće DZS-a početkom studenoga.

"Od ulaska u EU zabilježen je dinamičan rast izvoza, a došlo je i do promjene metodologije izračuna, a u takvim okolnostima tek će druga polovica godine, kada podaci budu usporedivi, pokazati pravo stanje stvari", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Ističe i da je u kolovozu, uz usporavanje izvoza, došlo i do pada industrijske proizvodnje, što se može povezati sa slabljenjem gospodarske aktivnosti u zemljama EU-a, najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima.