Hrvatska je u veljači ponovo prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom, Litvom i Grčkom, nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U veljači je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema podacima Eurostata potonula četiri posto.

Najveću je stopu rasta industrijske proizvodnje u veljači među zemljama članicama EU-a zabilježila Irska, od 16,3 posto. Na drugom je mjestu Litva s povećanjem industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini od 6,1 posto. Grčka je također zabilježila izrazitiji rast proizvodnje, od 2,5 posto.

Najveći su pad industrijske proizvodnje u veljači na mjesečnoj razini zabilježile Malta, od 1,3 posto, Bugarska, od 0,6 posto i Portugal, od 0,5 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je u prosjeku uvećana za 0,9 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima pala za 0,3 posto.

Među pojedinim kategorijama proizvoda najviše je u veljači na mjesečnoj razini povećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,1 posto. Ponovo je povećana i proizvodnja energije, za 0,6 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u 28 zemalja EU-a u veljači porasla za 1,4 posto. Eurostat je ujedno osjetno naniže revidirao podatak za siječanj koji sada pokazuje njezin rast za 0,8 posto.

Irska je i na godišnjoj razini prednjačila najvećim, dvoznamenkastim skokom industrijske proizvodnje, za čak 30,3 posto. Slijede Nizozemska, Mađarska i Slovenija s rastom u rasponu od 6,6 do 5,8 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači na godišnjoj razini uvećana 2,0 posto, nakon 4,9-postotnog pada u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Eurostata.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su u veljači Finska, Švedska i Danska, u rasponu od 5,2 do 2,5 posto.

Među pojedinim kategorijama proizvoda najviše je u veljači na godišnjoj razini u EU povećana proizvodnja energije, za 3,9 posto, te kapitalnih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je u veljači također zabilježila rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, od 1,1 posto. Najviše je uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,6 posto, i proizvodnja energije, za 1,1 posto. Eurostat je ujedno revidirao podatak za siječanj, koji sada pokazuje pad proizvodnje za 0,3 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni u veljači porasla za 1,6 posto, poduprta 6,6-postotnim povećanjem proizvodnje energije. U siječnju je ukupna proizvodnja prema revidiranim podacima uvećana za 0,4 posto.