Trogodišnja obveznica u eurima, s dospijećem 5. veljače 2022. godine, izdana je uz prinos od 0,66 posto, dok prinos na 11-godišnju obveznicu u kunama iznosi 2,41 posto, doznao je Reuters od jednog od aranžera izdanja.

Potražnja za obveznicama bila je znatno veća od prvotno planiranih ukupno šest milijardi kuna za oba izdanja. Tako je potražnja za euro obveznicama dosegnula milijardu eura, a za kunskima 11 milijardi kuna.

Zahvaljujući tome, Ministarstvo financija zadužilo se za ukupno oko 8,7 milijardi kuna, 2,7 milijardi više nego što je prvotno planirano.

S izdavanjem ove dvije obveznice, vjeruje se da je Hrvatska uglavnom zadovoljila svoje potrebe za zaduživanjem do studenoga, kada bi trebala refinancirati 15-godišnju domaću obveznicu vrijednu milijardu eura i 10-godišnju međunarodnu obveznicu vrijednu 1,5 milijardi dolara, piše Reuters.

Povoljno zaduživanje zahvaljujući velikoj likvidnosti

Prošloga se tjedna Ministarstvo financija povoljno zadužilo i na temelju trezorskih zapisa. U četvrtak je na aukciji prodalo 1,05 milijardi eura vrijedne trezorske zapise, nešto više od planiranoga, uz kamatnu stopu od 0 posto, nastavivši se tako beskamatno zaduživati po eurskim trezorcima još od svibnja 2018.

Ususret dospijeću 1,5 milijarde eura vrijednih trezoraca, Ministarstvo je na upis ponudilo milijardu eura trezoraca, dok su financijske institucije podastrle ponude u vrijednosti od 1,34 milijarde eura.

Uz dospijeće 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa, saldo upisanih trezoraca smanjio se za 451 milijun, na 1,05 milijardi eura.

Povoljno državno zaduživanje zahvaljuje se velikoj likvidnosti na domaćem tržištu. Iz bankarskih krugova doznaje se da višak likvidnosti u domaćem sustavu iznosi više od 34 milijarde kuna.