Svijest hrvatskih građana o važnosti štednje nije se promijenila zadnjih godinu dana unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, te ih kao i lani 83 posto smatra da je štedjeti važno, a prosječno na mjesec uštede 479 kuna, pokazala je anketa Erste banke.

Anketu je u rujnu za Erste banku na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS.

Najviše anketiranih koji štednju smatraju važnom pripada dobnoj skupini između 15 i 29 godina, njih čak 92 posto.

Motivi za štednju su razni, pa tako najveći dio anketiranih štedi kako bi stvorio financijsko zaleđe za nepredvidive situacije (77 posto), 21 posto štedi za starije dane, odnosno mirovinu, a manji dio za obrazovanje i edukaciju (četiri posto). U manjoj mjeri štedi se za razne kupnje, renovacije ili putovanja.

Prosječni iznos mjesečne ušteđevine hrvatskih građana povećao se za 10 kuna u odnosu na prošlu godinu, na 479 kuna. Muškarci u prosjeku mjesečno uštede 513, a žene 450 kuna. Gotovo 60 posto štediša izjasnilo se da je uštedjelo jednak iznos kao i proteklih nekoliko godina, dok je 21 posto izjavilo da su ove godine uštedjeli nešto manje i to najviše zbog troškova života koji su porasli, dok su primanja ostala ista.

Oko 18 posto ispitanika je kao razlog smanjenja mjesečne štednje navelo smanjenje prihoda uzrokovanih krizom zbog pandemije koronavirusa, a tu je i odlazak u mirovinu. Nadalje, oko 15 posto štediša uštedjelo je više nego u proteklih nekoliko godina, a kad se govori o ušteđenoj svoti novca, najviše je onih štediša koji su djelomično zadovoljni svotom novca koju uspiju uštedjeti, njih oko 35 posto.

Za čuvanje ušteđenih sredstava, štedne račune koristi oko 41 posto ispitanika, nešto manje nego u 2019. godini kada je svoj novac na taj način čuvalo 43 posto ispitanika. Isto tako, 18 posto ispitanika sredstva čuva u obliku životnih osiguranja, dok novac na stambenoj štednji drži 11 posto ispitanika, a neznatno se povećao, s devet na 10 posto, postotak onih koji štede u gotovom novcu.

S obzirom da razdoblje niskih kamatnih stopa traje već duže razdoblje, kroz istraživanje se od ispitanika pokušalo saznati kako je to utjecalo na njihove navike. Četvrtina njih zbog toga ušteđeni novac drži na tekućem računu, 20 posto ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih je 16 posto ušteđeni novac podijelilo s djecom, unucima i obitelji.

Ispitanicima je ponuđena hipotetska situacija koja im na raspolaganje daje dodatnih 4.000 kuna. U takvoj situaciji, oni bi u prosjeku za štednju ili investiciju izdvojili nešto manje od pola tog iznosa, 1.978 kuna. Neznatno manje ispitanika nego prošle godine, 16 posto u odnosu na 17 posto, pospremilo bi cijeli iznos, dok 13 posto ispitanika ne bi uštedjelo ni investiralo ništa od tog iznosa.

Erste je anketu proveo i u drugim zemljama. Pokazalo se da stavljanje novca na stranu važnim smatra čak 86 posto ispitanika iz Slovačke, dok štednju najmanje važnom smatraju ispitanici u Srbiji (69 posto).

Najviše novca na mjesečnoj razini uštede Austrijanci, 272 eura, što je 13 eura više u odnosu na prošlu godinu. Slijede Slovaci i Česi sa 113 odnosno 109 eura, dok četvrto mjesto dijele Hrvati i Mađari koji mjesečno uštede jednak iznos od 63 eura, pri čemu se štednja Mađara smanjila za dva eura u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanju, Rumunji uštede mjesečno 59, a Srbi uštede 44 eura, što je povećanje od četiri eura u odnosu na prošlu godinu.