Rast izvoza i dobra turistička sezona nisu uspjeli nadoknaditi slabost investicija i potrošnje, pa je hrvatsko gospodarstvo, procjenjuje se, palo i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, već 12. kvartal zaredom.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad - u rasponu od 0,4 do 1 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to nešto blaži pad gospodarstva nego u drugom tromjesečju, kada je skliznulo 0,8 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Procjenjuje se da je pad gospodarstva u trećem tromjesečju posljedica, među ostalim, slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje pad prometa u trgovini na malo od srpnja do rujna za otprilike 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Unatoč sezonskom smanjenju nezaposlenosti te blagom rastu prosječnih neto plaća, tržište rada i dalje obilježava pad zaposlenosti. A to, uz visoku razinu pesimizma i nastavak procesa razduživanja stanovništva, ograničava rast osobne potrošnje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Dodaje i to da dobra turistička sezona nije uspjela potaknuti rast, nego samo ublažiti pad prometa u trgovini na malo.

Makroekonomisti u trećem tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci građevinski su radova prema izvornim indeksima pali za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Očekujemo nastavak pada investicija, što potvrđuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji. Osim toga, ne uočavamo ni poboljšanja u poslovnom okruženju, a ni u izgledima za narednu godinu, što uvelike ograničava potencijalne investicije", navodi se u anketi Hine.

Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada realne državne potrošnje jer je "sve teže financiranje tekuće potrošnje države za posljedicu zasigurno imalo daljnju odgodu javnih investicija".

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje solidnom stanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera.

„Jedina komponenta BDP-a koja bi trebala ublažavati negativna kretanja jest izvoz roba i usluga, ali uz blaže stope rasta", navodi se u anketi Hine.

Naime, dok je u prvih šest mjeseci ove godine robni izvoz rastao po dvoznamenkastim stopama, od srpnja jača po jednoznamenkastim stopama na godišnjoj razini. Ukupno je od siječnja do rujna izvoz porastao 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"S obzirom na strukturu domaćeg gospodarstva, pozitivan doprinos iz međunarodnog okruženja neće moći neutralizirati smanjenje domaće potražnje te rezultirati rastom BDP-a", ističe jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U trećem je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja neprestano rasla, što nije zabilježeno još od početka recesije, u trećem je tromjesečju ojačala blagih 0,2 posto na godišnjoj razini.

Povećane procjene pada gospodarstva u 2014.

Zbog nastavka niza slabih pokazatelja posljednjih mjeseci, dio makroekonomista povećao je procjene pada gospodarstva u ovoj godini.

Osam makroekonomista očekivalo je prije tri mjeseca pad BDP-a za 0,6 posto, dok u najnovijoj anketi Hine procjenjuju da će gospodarstvo oslabiti 0,8 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 0,6 do 1 posto.

I Hrvatska narodna banka (HNB) povećale je nedavno procjenu pada domaćeg gospodarstva u 2014. s 0,2 na 0,6 posto, a toliki pad očekuju i analitičari Ekonomskog instituta Zagreb.

Neke su međunarodne institucije u međuvremenu također povećale procjene pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Tako je nedavno Europska komisija procijenila da će pad BDP-a iznositi 0,7 posto, a ne 0,6 posto, koliko je očekivala prije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, pak, procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 0,6 na 0,8 posto.

To znači da se recesija nastavlja šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rasta makroekonomisti navode fiskalnu prilagodbu, koju od Hrvatske traži Europska komisija.

U okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) Hrvatska bi, naime, trebala poduzeti strukturne mjere konsolidacije kako bi spriječila rast javnog duga i smanjila deficit proračuna opće države u iduće tri godine ispod 3 posto BDP-a.

„Jednu od ključnih unutarnjih kočnica rasta u ovoj godini, ali i u srednjoročnoj perspektivi, predstavlja fiskalna prilagodba. Podaci o dosadašnjem ostvarenju državnog proračuna potvrđuju naša predviđanja o bitno manjoj ovogodišnjoj prilagodbi od one predviđene EDP-om. To implicira snažniju prilagodbu idućih godina", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Zbog toga će fiskalna konsolidacija i u idućem razdoblju negativno utjecati na BDP.

No, „time bi se konačno obuzdala neproduktivna državna potrošnja, što bi kratkoročno negativno utjecalo na stopu rasta BDP-a, ali bi se s početkom reformskih poteza stvorili preduvjeti za održivi rast i usmjerila sredstva u produktivne svrhe", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.