HBOR će odobravati kredite za obrtna sredstva malim i srednjim poduzetnicima koji su uspješno okončali postupak predstečajne nagodbe kako bi se omogućio oporavak njihovog poslovanje i očuvanje radnih mjesta.

Tvrtke čiji će se zahtjevi za kredit razmatrati mogu biti one kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrili reprogramiranje obveza, koje su započela s operativnim restrukturiranjem te koje su osigurale tržište za svoje proizvode ili usluge.

Jedna od strateških odrednica nove Uprave HBOR-a, kako je istaknuo predsjednik Uprave Vladimir Kristijan je podrška korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Stoga je HBOR i uveo nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije EU fondova.

Ovim programima kreditirat će se projekti javnog i privatnog sektora koji se sufinaciraju sredstvima ESI fondova i to na način da će odobrenim kreditom biti omogućeno financiranje kako prihvatljivih, tako i neprihvatljivih izdataka po pojedinim natječajima, odnosno zatvaranju cjelokupne financijske konstrukcije. Krediti će se odobravati na rok do 15 godina s kamatnom stopom već od 3 posto.

Novost u poslovanju je da će, osim izvoznih činidbenih bankarskih garancija, HBOR ubuduće izdavati garancije i radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu čime se želi potaknuti povećanje poslovne aktivnosti malih i srednjih poduzetnik.

Kako bi se ojačala sposobnost malih i srednjih poduzetnika za realizaciju investicijskih projekata, HBOR je uveo mogućnost kreditiranja po modelu podređenog duga. Po ovom modelu, poduzetnici kredit HBOR-a počinju otplaćivati nakon što je otplaćen kredit poslovne banke.

Cilj ove mjere je kreditiranje projekata kod kojih su investitori suočeni s problemom nedostatnog kapitala i instrumenata osiguranja za kredite.

S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih kredita HBOR je uveo način odobravanja putem okvirnih kredita s poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama.

HBOR ima ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i posebno će se orijentirati na financiranje izvoza, proizvodnje i segment malog i srednjeg poduzetništva posebice u sferi dostupnosti financiranja, rekao je Kristijan.

Naveo je i kako je nova Uprava pokrenula reorganizaciju HBOR-a, želi se napraviti moderniji sustav koji može odgovoriti trenutnom stanju tržišta i budućim očekivanjima.

U reorganizaciji banke postavili su tri cilja - jačanje kreditiranje, veću posvećenost EU fondovima, koji sada unutar HBOR-a imaju vlastiti odjel, i efikasnije poslovanje, rekao je Kristijan.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić je kazao kako gospodarski oporavak nije moguć bez inteziviranja kreditne aktivnosti.

Kreditna aktivnost poslovnih banaka je u padu, a novac se preusmjerio prema državi. U toj situaciji kada je poprilično usporena poslovna aktivnost banaka prema gospodarstvu uloga HBOR-a još više jača i dobiva na važnosti, napomenuo je.

Odobrenja te banke od 2012. do danas, kako je naveo, iznosila su 21 milijardu kuna, dok su od početak rada u devedesetim godinama do 2012. iznosila 85 milijardi kuna.

Grčić je istaknuo kako je cijeli bankarski sustav u ovom trenutku vrlo likvidan, poslovne banke imaju slobodne likvidnosti oko šest milijardi kuna. I HBOR tu jako dobro stoji i ima kreditni potencijal od 3,7 milijardi kuna na raspolaganju.

Cilj danas predstavljenih mjera, kako je kazao, je snažnija podjela rizika, povećanje marže poslovnim bankama, snižavanje kamatnih stupa, ali i potpuno novi modeli kredita po modelu podređenog duga te okvirni krediti s poslovnim bankama koji će povećati brzinu i dostupnost kredita poduzetnicima.