Skok u Japanu

Kako stoji u posljednjem tromjesečnom pregledu BIS-a, od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u optjecaju porasla je sa sedam posto vrijednosti gospodarstva na devet posto. Općenito gledajući, u većini država primjetan je rast gotovine u optjecaju, a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za devet, odnosno sedam posto vrijednosti BDP-a.

S druge strane, u Kini je primjetan pad iznosa gotovine u optjecaju za pet posto vrijednosti gospodarstva. Vrijednost gotovine u optjecaju tako ovisi od države do države, ali u BIS-u naglašavaju kako nije potvrđena teza da je ta vrijednost veća u rastućim državama, a manja u razvijenijima. Tako je vrijednost gotovine u optjecaju u Švedskoj - državi koja je najdalje otišla u uvođenju bezgotovinskih transakcija - manja od dva posto vrijednosti BDP-a, dok je u Japanu 10 puta veća.

Potražnja za gotovinom također ovisi od države do države, a i tu su predvodnice skandinavske države. Početkom 2000-ih omjer gotovine i BDP-a na Islandu je iznosio najmanjih 1,2 posto dok se u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj kretao između tri i četiri posto. Od tada se potražnja za gotovinom smanjivala u Norveškoj i Švedskoj, dok je u Danskoj ostala na stabilnim razinama. Međutim, na Islandu se "glad za gotovinom" udvostručila nakon tamošnje bankovne krize i sada je veća od potražnje u Norveškoj i Švedskoj.

Utjecaj tehnologije

"Unatoč svim tehnološkim poboljšanjima u plaćanju posljednjih godina, korištenje dobre stare gotovine i dalje je u porastu u većini razvijenih i rastućih država", pojašnjava Hyun Song Shin, voditelj istraživanja u BIS-u.

Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankomate koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Od 2007. broj bankomata u svijetu postao je za 50 posto, sa 0,4 po stanovniku na 0,6. Međutim, rast broja bankomata u nekim slučajevima i smanjuje iznos gotovine koju građani nose sa sobom jer zbog dostupnosti uređaja u svakom trenutku mogu doći do gotovine ako im ustreba.

Poruka BIS-a

Kolebljivost svjetskih financijskih tržišta ne bi trebala odvratiti središnje banke od podizanja kamatnih stopa i ukidanja nekonvencionalnih monetarnih poticaja, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u posljednjem tromjesečnom izvješću. "Donositelji odluka ne bi trebali bojati volatilnosti kao takve. Tijekom procesa normalizacije monetarne politike, malo volatilnosti može biti povoljno", stoji u BIS-ovom izvješću. Posljednje tržišne turbulencije nisu izmijenile širu ekonomsku i financijsku sliku, smatra "središnja banka središnjih banaka".