Kompanijama je nužna diversifikacija poslovanja kako bi umanjili rizike poslovanja, a tu je i daljnja potreba ulaganja u digitalizaciju te implementaciju umjetne inteligencije, rečeno je na konferenciji u organizaciji Večernjeg lista, na kojoj su gospodarstvenici upozorili i na globalne rizike te ovisnost o uvozu hrane.

Na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo: Hrvatska koju hrane naša polja", upriličenoj u poslovnom sjedištu Podravke, održana je panel rasprava na kojoj je, uz predsjednicu Uprave Podravke Martinu Dalić, sudjelovao predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar, predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast i potpredsjednik Atlantic grupe Zoran Stanković.

Naglasili su da su fleksibilnost i sposobnost brze reakcije na promjene na tržištu i nove prilike ključne za uspjeh, složivši se i da su vremena prepuna rizika, što zahtijeva više energije usmjerene prema upravljanju rizicima.

Apostrofirali su i važnost energetske sigurnosti, dok su kao jedan od velikih problema naveli i "plitak bazen" radne snage u Hrvatskoj, no dodajući i da se s populacijskim problemom suočava cijela Europa.

Dalić: Pravo pitanje je ono o dostupnosti domaće hrane

Upitana o mogućem rastu cijena hrane, Dalić je kazala da je pravo pitanje ono dostupnosti domaće hrane. "Još uvijek je premalo proizvodimo pa je toga njena buduća cijena ovisna o globalnim trendovima", izjavila je.

Kazala je i da se cijene pšenice i mesa formiraju na svjetskim burzama, a osim toga, mnoge sirovine koje su dio domaćih proizvoda se uvoze, pa je "stoga teško isključivo iz hrvatskog kuta predviđati rast cijena hrane".

Stanković je rekao kako Atlantic grupa dobar dio svog poslovanja temelji na prodaji kave, a njena cijena je na svjetskim tržištima unazad četiri godine rasla četiri puta. Nasreću, dodao je, hrvatski konzumenti teško je se odriču.

Remenar: Svjetski indeks nestabilnosti praktički "podivljao"

Remenar, govoreći općenito o okružju u kojem hrvatske kompanije posluju, istaknuo je da je svjetski indeks nestabilnosti u zadnjih deset godina praktički "podivljao". "Svake dvije do tri godine imamo nekakav ekstremni događaj, veliku krizu, rat i sl.", rekao je Remenar.

Ustvrdio je i kako se Adris grupa suočava s nelojalnom konkurencijom, jer roba trećih zemalja koja se uvozi ne zadovoljava kriterije u proizvodnji kakve moraju zadovoljavati članice EU-a.

Napast je izjavio da je teško dati jednostavan odgovor na brojne globalne rizike koji se u konačnici reflektiraju na Hrvatsku. Kao primjer naveo je recesiju u Njemačkoj te tamošnju autoindustriju koja se suočava s ogromnim problemima, nakon što se u taj segment gospodarstva, na globalnoj razini, uključila Kina.

Istaknuo je i da je ENNA grupi projekt Rijeka Gateway strateška investicija, čija se puna operativnost očekuje do kraja godine, dok će druga faza ovisiti o razvoju željezničke infrastrukture koja je trenutno "usko grlo".

Primorac: Uz vojnu, jačati i energetsku sigurnost

Uvodno, konferenciji se obratio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, poručivši kako je uz vojnu sigurnost potrebno jačati i energetsku.

U tom smislu, Hrvatska se etablirala kao regionalno energetsko čvorište, pri čemu je Primorac apostrofirao proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, kao i opskrbnu infrastrukturu Janafa. Također, rekao je i da su nužna daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Nakon što je riješila problem makroekonomskih neravnoteža, prema Primorčevim riječima Vladi su na red došli drugi prioriteti, pri čemu je izdvojio demografiju, digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje. Pritom je politička stabilnost ključna za provedbu reformi i privlačenje stranih ulaganja, poručio je.

"Kada govorimo o poslu koji je zaokupio Ministarstvo financija u proteklim mjesecima, to je prije svega reforma sustava upravljanja javnim poduzećima", kazao je Primorac. Dodao je i kako treba definirati jasne vlasničke udjele u tim poduzećima, a u skladu s time se i opredijeliti koja poduzeća državi uopće trebaju u vlasništvu.

Hrvatska sada, istaknuo je, ima ozbiljnu mogućnost povećati svoju konkurentnost, izvoz, promijeniti strukturu BDP-a, unaprijediti kvalificiranost radne snage te općenito produktivnost, kao i suradnju između vlade, gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija, uz ulaganja u istraživanje i razvoj.