Poboljšana inozemna i domaća potražnja bit će iduće godine glavni oslonac sporog gospodarskog oporavka u Europskoj uniji, procjenjuje Europska komisija u najnovijim prognozama, snizivši procjene europskog rasta u 2014. i 2015. godini.

Iduće bi godine tako gospodarske aktivnosti u 28 zemalja Europske unije u prosjeku trebale porasti 1,5 posto, s 1,3 posto prognoziranih za ovu godinu, procijenili su u Komisiji u redovnim jesenjim prognozama, objavljenim u ponedjeljak.

Time je Bruxelles snizio prognoze gospodarskog rasta iz svibanjskog izvješća kada su za ovu godinu u EU prognozirali rast od 1,6 posto, te od dva posto u 2015. Tu bi stopu rasta EU prema najnovijim prognozama Komisije trebao dosegnuti godinu dana kasnije.

Snižene su i prognoze za eurozonu, koja bi ove godine trebala porasti 0,8 posto, u odnosu na 1,2 posto prognoziranih u svibnju. Za iduću godinu EK sada za eurozonu prognozira rast od 1,1 posto, u odnosu na 1,7 posto procijenjenih u proljetnih prognozama. Nove procjene pokazuju da će i ta stopa biti dosegnuta s godinom zakašnjenja, u 2016.

Komisija objavljuje redovne gospodarske prognoze tri puta godišnje, u proljeće, jesen i zimu.

Oporavak u EU čini se slabim u usporedbi s onim u drugim razvijenim gospodarstvima, konstatiraju u Komisiji. Kao glavni oslonac u predstojećem razdoblju izdvajaju domaću potražnju koju bi trebala podupirati vrlo poticajna monetarna politka.

Dodatno bi se rast trebalo poticati i očekivano smanjenje privatnog duga i "uglavnom neutralna" fiskalna politika, dodaju.

Osobnu potrošnju trebale bi pak u iduće dvije godine poduprijeti niske cijene roba i rast raspoloživih osobnih dohodaka, s obzirom na postupni oporavak tržišta rada, procjenjuju u Bruxellesu. Izrazitije poboljšanje očekuju tek krajem 2016, kada bi nezaposlenost u EU trebala pasti na 9,5 posto, te na 10,8 posto u eurozoni.

"Stanje na području ekonomije i zapošljavanja ne oporavlja se dovoljno brzo", konstatirao je u izvješću novi potpredsjednik EK za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen.

Postupno jačanje aktivnosti i rast plaća trebali bi - zajedno sa slabljenjem eura - potaknuti s vremenom i inflaciju, koja bi trebala ubrzati u EU s ovogodišnjih procijenjenih 0,6 posto na jedan posto u 2015., te 1,6 posto u 2016.

Za eurozonu u Bruxellesu u ovoj godini prognoziraju inflaciju mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) od 0,5 posto, koja bi u 2015. trebala blago ubrzati, na 0,8 posto, te na 1,5 posto u 2016.

Katainen pritom naglašava da je Bruxelles spreman upotrijebiti sve raspoložive alate i resurse kako bi osigurali više radnih mjesta i snažniji rast u Europi.

"Predstavit ćemo plan o 300 milijardi eura ulaganja usmjerenih na poticanje i održanje ekonomskog oporavka", podsjetio je Katainen.

Među zemljama članicama stope rasta u ovoj godini kretat će se u širokom rasponu, od minus 0,7 posto u Hrvatskoj do plus 4,6 posto u Irskoj, napominju u Komisiji, dodajući da bi se u iduće dvije godine te razlike trebale smanjiti.

"U 2015. i 2016. sve će zemlje EU-a zabilježiti pozitivne stope rasta", najavljuju.

Među vodećim bi gospodarstvima Njemačka po novim procjenama EK u ovoj godini trebala zabilježiti rast u skladu s prosjekom EU-a, od 1,3 posto. U idućoj bi godini rast trebao usporiti na 1,1 posto, te ponovo ubrzati u 2016., na 1,8 posto.

Francuska bi ove godine trebala zabilježiti rast od mršavih 0,3 posto, uz blago ubrzanje u 2015., na 0,7 posto. U 2016. stopa rasta trebala bi biti udvostručena, na 1,5 posto, procjenjuju u Komisiji.

Italiji u ovoj godini prognoziraju pad aktivnosti, za 0,4 posto, te rast od 0,6 posto u 2015., koji bi 2016. trebao osjetno ubrzati, na 1,1 posto.

Španjolsko bi gospodarstvo ove godine trebalo zabilježiti 1,2-postotni rast, koji bi u 2015. trebao ubrzati na 1,7 posto, te na 2,2 posto u 2016.

Među zemljama s višim prognoziranim stopama rasta u ovoj godini izdvajaju se Mađarska, s 3,2 posto, te Velika Britanija, s 3,1 posto, i Luksemburg, Malta i Poljska, čija bi gospodarstva trebala porasti po tri posto.

Najveći pad aktivnosti prognoziran je u ovoj godini Cipru, za 2,8 posto