Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) kliznula je u studenom na 2,0 posto, s 2,2 posto koliko je iznosila u listopadu, izračunali su europski statističari.

Najviše su u mjesecu na izmaku porasle cijene energenata, za 9,1 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni. Njihov je rast ipak osjetno sporiji nego u listopadu kada su poskočile 10,7 posto, pokazuju izračuni Eurostata.

Usporio je i rast cijena svježe hrane, na 1,8 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u prošlom mjesecu.

U široj kategoriji prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana cijene su u studenom na godišnjoj razini uvećane 2,0 posto, u odnosu na 2,2-postotno povećanje u prošlom mjesecu.

Najmanje poskupljenje bilježe industrijski proizvodi bez energenata, za 0,4 posto na godišnjoj razini.

Ako se isključe oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, takozvana temeljna inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute iznosila je u studenom 1,1 posto i manja je za 0,1 postotni bod nego u listopadu, pokazuju procjene Eurostata.

U ECB-u ciljaju stopu inflacije nešto ispod dva posto a posebno pozorno prate kretanje temeljne inflacije, čije bi ih posustajanje moglo učvrstiti u stavu da nema razloga za žurbu s podizanjem ključnih kamatnih stopa u eurozoni, posebno s obzirom na slabljenje gospodarskog zamaha.

ECB je spustio ključne kamatne stope na nulu kako bi potaknuo inflaciju i gospodarske aktivnosti a kamatu na depozite banaka uveo je u negativan teritorij kako bi naveo zajmodavce da plasiraju novac u kredite kompanijama i kućanstvima.