Financijski čelnici skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava (G20) poručili su da su blizu dogovoru o ubrizgavanju novih 2.000 milijardi dolara u svjetsko gospodarstvo, što bi moglo stvoriti milijune novih radnih mjesta i potaknuti rast globalnog gospodarstva za 1,8 postotnih bodova idućih godina.

Na sastanku u australskom gradu Cairnsu ministri financija i središnji bankari skupine G20 proglasili su u nedjelju napredak u nastojanjima da ojačaju svjetski financijski sustav i zatvore porezne rupe koje koriste multinacionalne kompanije kako bi izbjegle plaćanje poreza.

„Odlučni smo potaknuti rast, a sve su zemlje spremne koristiti sve makroekonomske poluge - monetarnu i fiskalnu politiku te strukturne reforme - kako bi to ostvarile", kazao je australski ministar financija Joe Hockey, domaćin skupa.

Financijski čelnici G20 sastavili su i listu od gotovo 1.000 mjera koje bi trebale potaknuti rast svjetskog gospodarstva za 1,8 postotnih bodova do 2018. godine, blizu prije zacrtanog cilja od 2 postotna boda. Te bi mjere službeno trebali potvrditi lideri skupine G20 na sastanku u Brisbaneu u studenome.

U nizu izlaganja na skupu najviše je isticana zabrinutost zbog stagnacije europskog gospodarstva, zbog čega rastu rizici i od usporavanja rasta ostalih najvećih svjetskih gospodarstava.

„Brine me što se napori za poticanje potražnje predugo odgađaju, pa postoji rizik od jačanja čeonih vjetrova. Europskom je gospodarstvu potrebno više vjetra u jedra", kazao je američki ministar financija Jack Lew.

I u izlaganjima nekih drugih ministara financija Njemačka je bila pod pritiskom da odustane od inzistiranja na mjerama proračunske štednje u eurozoni kako bi se gospodarstvo tog bloka moglo potaknuti većom državnom potrošnjom i smanjenjem poreza.

To, međutim, nije impresioniralo njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea koji je ponovio da je nužno provoditi strukturne reforme i striktnu proračunsku kontrolu.