Francuska i Italija predstavile su u ponedjeljak prijedloge za smanjenje deficita više nego što su prije planirale kako bi u zadnji tren dobile ′zeleno svjetlo′ Europske komisije za proračune za iduću godinu.

Europska komisija mora do srijede odlučiti hoće li odbaciti prijedloge proračuna Francuske i Italije za 2015. jer nisu dovoljno smanjile javnu potrošnju.

Te dvije zemlje dosad su se opirale pritisku iz Bruxellesa i Berlina da snažnije zauzdaju svoje javne financije, tvrdeći da bi dodatno ′stezanje remena′ naštetilo njihovim ionako krhkim gospodarstvima, no u ponedjeljak su obje zemlje poslale pisma u Bruxelles u kojima nude dodatne ustupke. Tako je Italija poručila da će dodatno smanjiti budžetski deficit za 4,5 milijardi eura, dok Francuska najavljuje dodatno smanjenje proračunskog manjka za 3,6 do 3,7 milijarde eura.

Glasnogovornik povjerenika EK za gospodarska i monetarna pitanja Jyrki Katainena izjavio je kako Komisija pozdravlja "konstruktivne povratne informacije" iz Italije, ali kako su razgovori u tijeku i kako "ishod tog procesa ostaje otvoren". Poručio je i kako Komisija nema ništa drugo za dodati u vezi Francuske.

U slučaju Italije, mjere uključuju ukidanje oko 3,3 milijarde eura planiranog smanjenja poreza, poručio je u pismu Bruxellesu ministar financija Pier Carlo Padoan.

Ta je ponuda uslijedila nakon što je Komisija zatražila promjene, s obzirom da bi proračunski deficit odgodio ispunjenje prije dogovorenih ciljeva u vezi razine javnog duga. Ostaje za vidjeti hoće li te izmjene zadovoljiti Bruxelles. Francuski ministar financija Michel Sapin poručio je, pak, da bi dodatna sredstva mogao pronaći zahvaljujući manjim nego što se procjenjivalo troškovima kamata i doprinosom u proračun Europske unije, čime se postiže ušteda od oko 1,5 milijardi eura. Osim toga, 900 milijuna eura dodatnih prihoda očekuje se od suzbijanja utaje poreza, a završava se i niz poreznih olakšica za neke tvrtke, čime bi se dobilo dodatnih 500 milijuna eura.

Zahvaljujući svemu tome, Francuska bi smanjila svoj strukturni deficit, koji isključuje utjecaj poslovnog ciklusa i pažljivo se prati u Bruxellesu, za više od 0,5 postotnih bodova bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u izvornom nacrtu proračuna strukturni deficit trebao biti smanjen za 0,2 postotna boda.

Analitičari: To su kozmetičke mjere

Analitičari su skeptični prema francuskom prijedlogu. "To su kozmetičke promjene kako bi se na zahtjeve Komisije odgovorilo što je manje moguće. Možda ćemo imati deficit od 4,1, a ne 4,3 posto, no neće biti 3 posto", rekao je Jean-Louis Mourier, ekonomist u tvrtki Aurel BGC.

Prema kriterijima iz Maastrichta, proračunski deficit članica EU-a ne bi smio biti veći od 3 posto BDP-a, a javni dug veći od 60 posto BDP-a. No, francuski javni dug doseže oko 95, a talijanski više od 130 posto BDP-a.

Za smanjenje udjela deficita i javnog duga u BDP-u nužan je i rast gospodarstva. Međutim, drugo i treće po veličini gospodarstvo eurozone već dulje vrijeme bilježe mršav rast BDP-a.

Francuska vlada procjenjuje da će u idućoj godini rast gospodarstva ubrzati na 1 posto, nakon 0,4 posto, koliko se očekuje u ovoj godini.

Talijansko je gospodarstvo u još gorem stanju. Vlada u Rimu procjenjuje da će u idućoj godini BDP porasti 0,6 posto, dok se u ovoj godini očekuje pad za 0,3 posto.

"Gospodarstvo je u trećoj godini recesije i prijeti ozbiljna opasnost od deflacije ili nastavka vrlo niske inflacije i stagnacije. Četvrtu godinu recesije moramo izbjeći svim sredstvima", rekao je Padoan.