Banke će prema novim propisima morati izdati dostatan iznos duga koji će kupci u slučaju likvidacije banke otpisati i time apsorbirati gubitke.

Europski regulatori sada su uveli obvezujuće ciljeve za "35 do 40 velikih banaka", kazao je izvor upoznat s postupkom, ne navodeći njihova imena.

Ta će skupina imati do četiri godine vremena da dosegnu propisane pokazatelje, napominje izvor, dodajući da će razdoblje tranzicije i konkretne zadaće biti utvrđeni za svaku banku pojedinačno.

"Neke su banke već dosegnule svoj cilj, neke će možda trebati samo dvije godine a neke su dobile rok od pune četiri godine", dodaje.

Obveze su iskazane u konkretnim brojkama, pa tako udio bankovnog duga s nižim prioritetom naplate, koji je lakše otpisati, mora iznositi minimalno 12 posto.

Ta je udio manji no što je preporučila Europska agencija za banke (EBA), tražeći da on u slučaju velikih banaka iznosi 13,5 posto. Niži je i od onog koji je Jedinstveni odbor za likvidaciju (SRB) propisao za globalne, sistemski važne banke, odredivši da mora iznositi minimalno 13,5 posto.

Banke su se nadale da će regulatori neće utvrđivati tu dodatnu obvezu, jer bi im ona mogla dodatno povisiti troškove financiranja. Naime, obveznice s nižim prioritetom naplate skuplje su za izdavatelje jer podrazumijevaju veći rizik za kupce.

Zaštitni kapitalni mehanizmi još nisu precizno izloženi, što bankama daje vremena da pokriju nove potrebe za financiranjem, procijenjene na 186 milijardi do 276 milijardi eura. Zadaća će biti izazovna s obzirom na narušeno povjerenje nakon ubrizganih milijardi državnog novca u spašavanje zajmodavaca za vrijeme krize od 2009. do 2013. godine.

Banke će zbog toga vjerojatno biti prisiljene plaćati veće kamate na dug a teško će pronaći i kupce za obveznice budući da su se mali ulagači opekli pri nedavnom spašavanju banaka u Italiji i Portugalu.

Cilj je novih propisa smanjiti teret spašavanja posrnulih banaka za porezne obveznike.

Jedinstveni odbor za likvidaciju (SRB), tijelo Europske unije zaduženo za kontrolirano gašenje posrnulih banaka i za uspostavu kapitalnih zaštitnih mehanizama, nadležan je za 142 banke a manjima će obveze biti određene nešto kasnije, kaže izvor.

Najveće, takozvane sistemske banke u eurozoni, poput Deutsche Banka, BNP Paribasa i UniCredita, dužne su prema međunarodnim propisima dosegnuti zacrtane ciljeve već do 2019. godine.

SRB će objaviti odluku u srijedu. Glasnogovornica europskog regulatora nije željela za Reuters otkriti pojedinosti odluke koja bi mogla biti izmijenjena u posljednji trenutak.