Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu osjetno su pogoršana u srpnju, prvi puta od početka proljeća, uz znatno lošije ocjene poslovanja i potražnje u uslužnom sektoru u jeku turističke sezone, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije,

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u srpnju za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u lipnju i iznosio je 103,3 boda.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su tako prvi puta od ožujka, pokazuju podaci EK.

Najlošija klima vladala je u mjesecu na izmaku u uslužnom sektoru, prema padu indeksa za čak 7,9 bodova. Poslovanje i potražnja za uslugama bili su u protekla tri mjeseca, prema ocjenama menadžera, znatno slabiji nego u lipnju, uz tek suzdržani optimizam u prognozama za razdoblje do početka jeseni.

Najveće poboljšanje zabilježeno je pak u maloprodaji, uz rast indeksa za 8,6 bodova. Menadžeri znatno bolje ocjenjuju poslovanje u protekla tri mjeseca i očekuju još bolje rezultate u idućem razdoblju, uz najavu pojačanog tempa narudžbi.

Osjetno su u srpnju optimističniji bili i menadžeri u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za tri boda. Knjige narudžbi bolje su popunjene, uz povoljna očekivanja o kretanju cijena, pokazala je anketa EK.

Industrija je pak signalizirala tek neznatno poboljšanje, prema rastu indeksa za pola boda u odnosu na lipanj. Menadžeri bolje ocjenjuju proizvodnju i narudžbe u prethodnom razdoblju, ali očekuju pogoršanje u idućim mjesecima.

Očekivanja potrošača bila su pak, više-manje, na razini s početka ljeta.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju osjetno pojačati zapošljavanje, uz rast indeksa EEI za 7,2 boda u odnosu na lipanj, i osjetno ublaženu neizvjesnost, prema rezultatima ankete EK.

Poboljšanje u eurozoni

Raspoloženje na razini eurozone osjetno je pak poboljšano u srpnju, uz rast indeksa ESI za 1,6 bodova u odnosu na lipanj.

Tek nešto blaži rast pokazao je indeks za EU, za jedan bod.

Njihova je vrijednost na oba područja i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorila je Komisija.

Najveće poboljšanje bilježili su industrija i maloprodaja, a u stopu ih prati i uslužni sektor, pokazuje izvješće.

Očekivanja potrošača tek su neznatno poboljšana u odnosu na lipanj.

Građevinski sektor signalizirao je pak lošije rezultate, uz pad indeksa za 0,6 bodova.

Menadžeri na oba područja ponovo su signalizirali suzdržanost u zapošljavanju u idućim mjesecima, uz percepciju o izraženijoj neizvjesnosti.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najveći rast indeksa ESI bilježila je u srpnju Francuska, za 2,4 boda, a blizu je i Španjolska gdje je porastao za 2,2 boda. Njemačka je bilježila umjerenije poboljšanje, za 1,2 boda, a u Italiji očekivanja su tek neznatno poboljšana, prema rastu ESI-ja za 0,4 boda.

U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute Poljska je zabilježila zamjetno pogoršanje ekonomske klime, prema padu indeksa za 2,1 bod, primjećuje Komisija.