Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu umjereno su poboljšana u siječnju, peti mjesec zaredom, odražavajući optimizam u uslužnom sektoru nakon dobrih poslovnih rezultata na kraju 2023. godine, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u siječnju za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na 110,2 boda, koja na početku godine prilagođava podatke za sve zemlje.

Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu poslovanja u zadnja tri mjeseca 2023. godine, koja je podigla indeks za 2,3 boda.

Menadžeri u industriji očekuju pak znatno bolje prodajne cijene i veću proizvodnju, nakon slabijeg trenda u proteklim mjesecima, pa je indeks sektora porastao za 1,2 boda u odnosu na prosinac.

Blago se poboljšalo i raspoloženje u građevinskom sektoru i među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 0,7 odnosno za 0,6 bodova.

Val pesimizma iskazali su samo menadžeri u maloprodaji, koji planiraju znatno smanjiti narudžbe i predviđaju slabiju poslovnu situaciju u idućim mjesecima, nakon dobrih rezultata na kraju 2023.

Poslovni čelnici očekuju da će zapošljavati znatno više radnika u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI za 4,4 boda. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju osjetno izraženija nego na kraju 2023., što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 2,3 boda.

Optimizam u Italiji

Ekonomska klima u eurozoni i EU gotovo je pak stagnirala na početku godine, pokazalo je istraživanje Komisije.

Najveće poboljšanje zabilježeno je na kraju godine u uslužnom sektoru čiji je indeks u eurozoni porastao za 0,4 boda u eurozoni. U EU bio je gotovo nepromijenjen.

Sličnog raspoloženja kao u prosincu bili su i čelnici u industriji i u maloprodaji na oba područja.

Zamjetno su pak pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana padom indeksa od 0,9 bodova u eurozoni i za 1,5 bodova u EU.

Val pesimizma zahvatio je i potrošače u eurozoni, prema padu indeksa za jedan bod u odnosu na prosinac. U EU njihovo raspoloženje bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prosinac.

U takvim uvjetima menadžeri u eurozoni i EU planiraju blago smanjiti tempo zapošljavanja, prema padu indeksa EUI za 0,8 odnosno za 0,7 bodova.

Neizvjesnost u poslovanju bila je tek neznatno ublažena u odnosu na prosinac, što se očitovalo u padu indeksa EUI za 0,3 boda i u eurozoni i u EU.

Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše se poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 3,8 bodova. Blizu je i Poljska s rastom indeksa za 3,2 boda. Izrazitije poboljšanje bilježile su i Francuska i Španjolska čiji su indeksi porasli za 2,4 odnosno za 1,4 boda.

U Njemačkoj, najvećem europsko gospodarstvu, raspoloženje se zamjetno pogoršalo, iskazano u padu indeksa za 2,2 boda.