Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta u ovoj godini očekuju pad BDP-a od 0,5 posto, a u 2015. rast od 0,7 posto, a upozoravaju kako, nakon pozitivnih kretanja iz prvog tromjesečja, najnoviji podaci potvrđuju sumnju da se negativna kretanja postupno vraćaju.

U priopćenju, u povodu novog broja EIZ-ove publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, ocjenjuje se da su pozitivna kretanja iz prvog tromjesečja ove godine bila privremena te da posljednji raspoloživi pokazatelji ukazuju da će desezonirana stopa promjene BDP-a u drugom tromjesečju najvjerojatnije biti negativna.

Napominju kako su njihove nove prognoze ostale nepromijenjene u odnosu na one od prije tri mjeseca jer usprkos pozitivnim kretanjima iz prvog tromjesečja, najnoviji podaci potvrđuju sumnju da se negativna kretanja postupno vraćaju.

Za analitičare EIZ-a, glavni rizici ostvarenja prognoza odnose se na način provođenja fiskalnih mjera zacrtanih procedurom pri prekomjernom deficitu, te na obuhvat strukturnih reformi.

Očekivani pad BDP-a od 0,5 posto u 2014. godini uvjetovan je i dalje vrlo slabom domaćom potražnjom i snažnijom fiskalnom konsolidacijom u drugom dijelu godine zbog potrebe da se kompenzira razočaravajuće prikupljanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost u prvoj polovici godine.

U 2015. godini očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti, od 0,7 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem inozemne potražnje, značajnijim povlačenjem sredstava iz fondova EU-a te iskazivanjem prvih učinaka reformi najavljenih i provedenih u ovoj godini.

Državna i osobna potrošnja u najvećoj će mjeri odrediti očekivani pad BDP-a u ovoj godini. U EIZ-u očekuju da će nastavak provođenja fiskalne konsolidacije u sklopu procedure pri prekomjernom deficitu uzrokovati pad državne potrošnje od 1,5 posto u ovoj te od 1,0 posto u idućoj godini.

Osobna potrošnja, ocjenjuju, također će nastaviti padati u ovoj godini, i to za 0,5 posto, dok se u 2015. očekuje stabilizacija kojoj će ponajviše doprinijeti zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada.

Inflacija će u ovoj godini biti nešto niža od prethodnih očekivanja, u prosjeku 0,3 posto, što će se pozitivno odraziti na realne dohotke te tako doprinijeti stabilizaciji osobne potrošnje.

Najnoviji podaci o vanjskoj trgovini upućuju na to da bi izvoz ove godine mogao rasti po stopi od 4,0, a uvoz po stopi od 3,3 posto, što će omogućiti suficit u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom.

Na tržištu rada ne očekuju se značajnije promjene, unatoč donošenju novog, fleksibilnijeg, Zakona o radu. U ovoj godini bi tako stopa nezaposlenosti mogla porasti na 20,4 posto, dok bi u 2015. uz oporavak aktivnosti u realnom sektoru mogli biti zabilježeni prvi pozitivni trendovi i pad stope nezaposlenosti na 20,3 posto.

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na slabljenje političke volje za strukturnim reformama te nedovoljnu koordinaciju u vođenju makroekonomske politike, što dovodi do neizvjesnosti oko stvarnih namjera i učinaka reformi i fiskalne konsolidacije.

Tako je najavljeno moguće ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto te povećanje neoporezivog dijela dohotka, zbog čega bi se prihodi proračuna mogli smanjiti za dvije milijarde kuna, a da nije navedeno kako se to uklapa u planiranu konsolidaciju proračuna niti kako se misli nadoknaditi manjak prihoda.

Mogući zastoj strukturnih reformi mogu se povezati s parlamentarnim izborima iduće godine predstavljajući ključnu prijetnju ostvarenju prognoziranog oporavka u 2015. godini, upozoravaju iz Ekonomskog instituta.