Uoči formalne revizije okvira monetarne politike Europske središnje banke krajem siječnja, guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau jasno je zauzeo stav da bi ECB trebala umjesto ciljanja inflacije "blizu, ali ispod 2 posto" trebala ciljati simetričnu inflaciju.

Također, francuski guverner smatra da bi Upravno vijeće treba poboljšati mjerenje inflacije kako bi ona bolje odrazila očekivanja kompanija i potrošača, prenosi Bloomberg.

Fleksibilniji cilj

Nova čelnica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da će se revizijom pokušati pojasniti kako postići stabilnost cijena, glavni cilj monetarne politike. Usprkos višegodišnjem monetarnom popuštanju u razmjerima koji se ne pamte, ECB nije uspjela oživjeti inflaciju prema željenih 2% ni posljedično ubrzati tempo rasta. Kamen spoticanja pokazalo se pitanje treba li tolerirati veću inflaciju kako bi se kompenzirao njezin dugotrajni podbačaj.

"Naš inflatorni cilj trebao bi biti simetričan: ako se središnji cilj tumači kao plafon, imamo ga manje šanse dosegnuti", rekao je Villeroy de Galhau u govoru Parizu prošlog tjedna. "Cilj treba biti fleksibilan, a mi moramo reći u kojoj mjeri i/ili preko koje granice. Ne možemo garantirati 2% ni odmah niti cijelo vrijeme", rekao je. Bloomberg prenosi da je poziv na fleksibilizaciju inflatornog cilja ECB-a popularan. Danski guverner Klaas Knot želi da Frankfurt prihvati simetrični obruč oko ciljane inflacije, stav koji dijeli i Benoit Coeure koji je napustio Izvršni odbor u prosincu.

S druge strane, prvi čovjek njemačkog Bundesbanka Jens Weidmann dosad se opirao pokušajima podešavanja ciljanja inflacije. No, njegova nova kolegica u Izvršnom odboru Isabel Schnabel, koja u to tijelo imenovana početkom siječnja, dala je do znanja da želi pojašnjenje cilja inflacije rekavši prošlog mjeseca da se ne čini da cilj "originalno nije bio zamišljen kao simetričan".

Revizija do kraja godine

Cilj Europske središnje banke zadnji put je revidiran prije 16 godina. Lagarde očekuje da će Upravno vijeće reviziju formalno pokrenuti na sastanku 23. siječnja, a njezina je namjera proces okončati do kraja godine. Villeroy de Galhau mišljenja je da trenutna stabilizacija ekonomije govori u prilog tome da kamatne stope ostanu "niske dulje vremena", a ne "niže dulje vremena".

Središnja banka eurozone najavila je da će nastaviti s politikom kvantitativnog otpuštanja i negativnih kamatnih stopa dok se ne ostvari ciljana inflacija. Za razliku od ECB-a, HNB stabilne cijene ne postiže targetiranjem inflacije već sidrenjem tečaja kune prema euru. Premda žestoko kritiziran izbor zadnjih 25 godina, sidro tečaja pokazalo se kao jedini mogući izbor monetarne politike u uvjetima visoko euriziranog malog i otvorenog gospodarstva kakvo je hrvatsko, sa znatnim deviznim dugom.