Europska središnja banka (ECB) ponovo će u prvim mjesecima iduće godine procijeniti treba li eventualno poduzeti dodatne mjere kako bi poduprla gospodarstvo eurozone, poručio je u četvrtak s tiskovne konferencije bančin predsjednik Mario Draghi.

Upravno vijeće ECB-a jednoglasno je iskazalo spremnost da se po potrebi poduzmu i mjere poput programa kupovine državnih obveznica novotiskanim novcem, kazao je Draghi na tiskovnoj konferenciji po završetku posljednjeg ovogodišnjeg redovnog mjesečnog zasjedanja, na kojem su zadržane rekordno niske kamatne stope.

ECB je za cilj postavio povećanje bilance putem kupovina imovine od banaka i drugih, u želji da se taj novac preusmjeri u posustalo 18-člano gospodarstvo, i to za 800 milijardi ili čak 1.000 milijardi eura kako bi ju vratio na razine iz 2012. kada je bilanca nakratko premašila 3.000 milijardi eura.

To je sada postao glavni cilj bančine monetarne politike, obzirom da su ključne kamatne stope već spuštene na korak od nule, na 0,05 posto.

"Početkom iduće godine Upravno vijeće ponovo će razmotriti učinke monetarnih poticaja, te povećanje bilance i prognoze kretanja cijena. Ako bude potrebno dodatno otklanjati rizike predugog razdoblje niske inflacije, to bi podrazumijevalo izmjene iznosa, tempa i sadržaja naših mjera na početku iduće godine", poručio je Draghi.

Dodao je i da su intenzivirane tehničke pripreme takvih poteza. U međuvremenu će ECB procijeniti učinke vrlo niskih kamatnih stopa, jeftinih zajmova dodijeljenih bankama i kupnje osiguranih vrijednosnica, čiji je cilj bilo poticanje kreditiranja.

ECB je objavio i nove prognoze rasta gospodarstva, prema kojima sada očekuje rast od jedan posto u idućoj godini. Time su snizili rujansku prognozu kojom je bio predviđen rast od 1,6 posto. Prognoza za ovu godinu snižena je na 0,8 posto, s 0,9 posto koliko je procijenjeno u rujnu. Za 2016. sada očekuju 1,5-postotni rast, u odnosu na jesenas progniziranih 1,9 posto.

Što se tiče inflacije, ona se u 2015. očekuje u visini svega 0,7 posto, dok je prognozom iz rujna bila predviđena u visini 1,1 posto. To znači da bi trebala biti osjetno ispod ciljanih "nešto ispod dva posto".

"Izgledima za gospodarstvo eurozone prijete rizici daljnjeg slabljenja. Pritom okruženje slaboga rasta u eurozoni, uz velike geopolitičke rizike, ima snažan potencijal da priguši povjerenje i ponajprije privatna ulaganja. Povrh toga, nedostatan napredak po pitanju strukturnih reformi u zemljama eurozone predstavlja ključni rizik slabljenja gospodarskih izgleda", poručio je Draghi na tiskovnoj konferenciji u novom, 1,3 milijarde eura vrijednom sjedištu ECB-a u Frankfurtu.

Napomenuo je također da će posebnu pažnju posvetiti cijenama nafte, koje su potonule gotovo 40 posto u drugoj polovini ove godine. "Nećemo tolerirati dugotrajne otklone od cjenovne stabilnosti", poručio je Draghi.