Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, čime je potvrdila svoje prethodne procjene, a nastavak tako skromnog rasta predviđa i u 2016. zbog nedostatka velikih reformi i pritiska fiskalne konsolidacije.

"Zadržali smo naše procjene rasta za 2015. na stidljivih 0,5 posto, pri čemu bi Hrvatskoj mogle pogodovati niske cijene nafte i blago poboljšanje potražnje u eurozoni. Nužna fiskalna prilagodba vjerojatno će biti odgođena do iza izbora, koji bi se mogli održati kasnije ove godine. Uslijed nedostatka velikih reformi radi poboljšanja poslovnog okruženja, snažnog pritiska za fiskalnom prilagodom u sklopu EU Procedure prekomjernog deficita, zajedno sa slabim doprinosom vanjskih faktora, i u 2016. očekujemo slabašni rast od 0,5 posto", navodi se u prognozama EBRD-a, objavljenim u četvrtak.

Na godišnjoj skupštini u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije, EBRD je objavio i kako se gospodarske procjene za središnju i jugoistočnu Europu poboljšavaju, poduprte popuštanjem monetarne politike u eurozoni. No, istaknuo je i kako se situacija pogoršava što se ide dalje na istok regije u kojoj je EBRD aktivan jer se intenzivira utjecaj ruske recesije.

Prema najnovijim procjenama te banke, diljem 35 tranzicijskih gospodarstava u ovoj se godini očekuje stagnacija aktivnosti, a u 2016. njihov porast za 1,4 posto. No, riječ je o reviziji prognoza na više jer je u siječnju EBRD procjenjivao da će u ovoj godini ta regija zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,1 posto, a u idućoj rast po toj stopi.

Iz EBRD-a, međutim, upozoravaju da ukupna procjena maskira znatne regionalne razlike.

"Slika je vrlo diverzificirana. Definitivno postoji prostor za optimizam, posebice u zemljama koje su usko povezane s eurozonom. No, ruska recesija izaziva zabrinutosti u mnogim drugim gospodarstvima", izjavio je glavni ekonomist EBRD-a Hans Peter Lankes.

U regiji središnje Europe i Baltika (CEB), u koju je smještena i Hrvatska, EBRD je podigao procjene gospodarskog rasta, uglavnom zbog monetarnih poticaja u eurozoni i pozitivnog utjecaja nižih cijena nafte. Sada se tako u CEB regiji očekuje stopa rasta BDP-a u 2015. od 2,9 posto, nasuprot siječanjskoj procjeni od 2,6 posto. Iduće godine očekuje se rast BDP-a od 3 posto, kao i u siječanjskoj prognozi.

Hrvatska zaostaje po rastu BDP-a

Hrvatska, sa procijenjenom stopom rasta od 0,5 posto u 2015., kao i u siječnju, imala bi u toj skupini najslabiju izvedbu jer je Sloveniji, Slovačkoj, Litvi, Latviji, Estoniji i Mađarskoj prognoziran ovogodišnji gospodarski rast iznad 2 posto, a u Poljskoj iznad 3 posto.

Kvantitativno monetarno popuštanje koje provodi Europska središnja banka (ECB), slabiji tečaj eura i niska cijena nafte donose koristi i zemljama jugoistočne Europe, ističu u Banci. Ipak, volatilnost vezana uz Grčku mogla bi utjecati na daljnje procjene, napominju u EBRD-u.

U regiji jugoistočne Europe EBRD tako ove godine očekuje rast BDP-a od 2,3 posto, odnosno za 0,1 postotni bod više nego u siječnjskoj prognozi, dok iduće godine očekuje ubrzanje njegova rasta na 2,8 posto.

Najslabija gospodarska izvedba u toj skupini zemalja predviđa se u Grčkoj, sa stagnacijom BDP-a u ovoj godini. EBRD napominje da je ta zemlja snažno pogođena strahovima od mogućeg bankrota, pa čak i izlaska iz eurozone. Bančin osnovni scenarij za tu zemlju je da će "prebroditi zbrku", uspjeti izbjeći drastične političke poteze i uz dovoljno reformi početi rasti te osigurati daljnju podršku međunarodne zajednice.

Istodobno, ruska recesija kvari izglede za regije Istočne Europe i Kavkaza te središnje Azije. Tako EBRD sada očekuje da će u Istočnoj Europi i zemljama Kavkaza BDP ove godine pasti po stopi od 3,3 posto, dok je u siječnju procjenjivala blaži pad, za 1,8 posto. Pritom bi ukrajinsko gospodarstvo, procjenjuju u Banci, moglo zabilježiti pad od 7,5 posto, a rusko za 4,5 posto.

Rusko gospodarstvo, kažu u EBRD-u, nakon 2015. godine moglo bi biti suočeno s produljenim razdobljem slabog rasta ili stagnacije.

Zemlje središnje Azije, pak, očekuje gospodarski rast u ovoj godini od 3,7 posto, čime je EBRD snizio svoju prethodnu procjenu za 0,2 postotna boda.