Pod utjecajem deflacijskih kretanja, realne plaće bilježe nešto povoljnija kretanja u odnosu na nominalne plaće. Međutim, zadržavanje deflacijskih pritisaka u duljem roku rezultiralo bi smanjivanjem plaća.

Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku o visini prosječne mjesečne isplaćene bruto i neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama potvrdili su prve rezultate objavljene prošlog tjedna.

Tako je prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u srpnju iznosila 7.967 kuna. To je nominalno 0,7 posto manje nego u lipnju (realno 0,3 post manje), odnosno 0,6 posto nominalno više nego u srpnju prošle godine (realan međugodišnji rast za 0,7 posto).

Istodobno je prosječna srpanjska neto plaća iznosila 5.530 kuna što je nominalan pad na mjesečnoj razini za 0,5 posto (realan pad za 0,1 posto), dok je na godišnjoj razini prosječna neto plaća povećana za 0,5 posto nominalno, odnosno 0,6 posto realno.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), komentiraju kako nakon što je glavnina prilagodbe plaća recesijskim kretanjima izvršena u protekle četiri godine, ove se godine praktički bilježi stagnacija plaća.

Naime, prosječna bruto plaća po zaposlenom u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla je tek za jednu kunu, dok je istodobno prosječna neto plaća po zaposlenom veća za 3 kune (0,1 posto).

"Takva su kretanja rezultat nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada koja u okolnostima niske zaposlenosti, niske stope aktivnosti stanovništva, visoke stope nezaposlenosti i izostanka gospodarskog rasta ne pružaju mogućnost za znatnije promjene u kretanju razine plaća", komentiraju u HGK.

Pod utjecajem deflacijskih kretanja, koja su na godišnjoj razini kontinuirano prisutna od veljače ove godine, realne plaće bilježe nešto povoljnija kretanja u odnosu na nominalnu plaću. Međutim, takva pozitivna djelovanja na realnu plaću obično su kratkog dosega jer bi zadržavanje deflacijskih pritisaka u duljem roku rezultiralo smanjivanjem razine proizvodnje, što bi onda radilo dodatni pritisak na smanjivanje razine plaća.

Navedene tendencije stagnacije ili vrlo blagog rasta potvrđuju i objavljeni podaci o prosječnim mjesečnim isplaćenim plaćama po satu rada zaposlenih u pravnim osobama.

Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu u srpnju ove godine iznosila 30,47 kn što je 0,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je bruto plaća po satu u srpnju ove godine iznosila 43,79 kn ili 0,8 posto više nego u srpnju prošle godine.

Odnosno, prosječno u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bruto plaća po satu rada viša je za 0,6 posto, dok je istodobno neto plaća po satu rada viša za 0,5 posto što potvrđuje nastavak recesijskih pritisaka na razinu plaća koji u konačnici rezultiraju i suzdržanom potrošnjom stanovništva.

"Već dulje vrijeme prisutan stabilan odnos i usklađena kretanja bruto i neto plaća trebale bi, u korist neto plaća i time povećanog raspoloživog dohotka stanovništva, promijeniti najavljene izmjene u oporezivanju dohotka. Međutim, kako se njihov efekt ne očekuje ove godine, izgledno je da će se do kraja godine nastaviti stagnantna kretanja na području plaća", zaključuju u HGK.