FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 170 bodova, najvišu razinu od prošlogodišnjeg lipnja, ali su u odnosu na prošlogodišnji travanj niže 2,3 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 5,2 posto u odnosu na ožujak, potaknute snažnom inozemnom potražnjom i zabrinutošću za opskrbu iz Oceanije zbog suše.

Poskupjelo je i meso, za 3,0 posto u odnosu na ožujak, navode u FAO-u, izdvajajući znatno poskupljenje svinjtine pod utjecajem uzleta uvozne potražnje u Aziji, posebno Kini gdje je proizvodnja pala zbog epidemije afričke svinjske kuge.

Cijene biljnih ulja i šećera također su porasle u odnosu na ožujak, za blagih 0,9 odnosno 0,8 posto, pri čemu u FAO-u izdvajaju blago poskupljenje palminog ulja zbog veće potražnje i smanjenih zalilha u velikim izvoznicima.

Poskupljenje šećera povezano je pak s višim cijenama nafte, zbog čega se u Brazilu šećerna trska više koristi za proizvodnju etanola nego za proizvodnju šećera.

Niže su cijene u travnju zabilježene samo u kategoriji žitarica, i to za 2,8 posto u odnosu na ožujak, zahvaljujući pojeftinjenju pšenice i kukuruza zbog povoljnih izgleda za urod.

Očekuje se rekordna proizvodnja i potrošnja žitarica

Prve procjene signaliziraju da će globalna proizvodnja žitarica u ovoj godini dosegnuti novi rekord od 2,72 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje od 2,7 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuje odvojeno izvješće FAO-a o ponudi i potražnji za žitaricama.

Potrošnja žitarica također bi trebala dosegnuti novu rekordnu razinu i izjednačiti se s proizvodnjom, što bi predstavljalo povećanje u odnosu na prethodnu poljoprivrednu sezonu za 1,5 posto, pokazuju FAO-ve procjene.

Pritom bi potrošnja žitarica za prehranu ljudi trebala porasti 1,1 posto, najvećim dijelom zbog povećanja svjetske populacije.

Na temelju tih prognoza svjetske zalihe žitarica neznatno bi se snizile u ovoj godini, na 847 milijuna tona, čime bi se blago smanjio i udio zaliha u potrošnji, na 30,1 posto.

Cijene žitarica vjerojatno će i dalje padati zbog solidne ponude i potražnje za svim žitaricama, uz pozitivne izglede za trgovinu, posebno kada su u pitanju pšenica i riža, navode u FAO-u.