Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 milijardi eura, pri čemu najviše posto otpada na trgovačka društva, 40,1 posto, a potom na sektor države, 27,9 posto.

U odnosu na kraj lipnja, inozemni dug manji je za 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini blago porastao, za 0,1 posto.

U strukturi bruto inozemnog duga najveći udio pripada ostalim domaćim sektorima, odnosno trgovačkim društvima čiji je bruto inozemni dug s 18,4 milijarde eura činio 40,1 posto ukupnog duga, što je njihov najveći relativni udio od listopada prošle godine, navode analitičari Raiffeiesenbank Austria u osvrtu na podatke HNB-a.

Slijedi sektor opće države s udjelom u ukupnom dugu od 27,9 posto, što je njegova najviša razina od veljače 2005. S druge strane, druge monetarne financijske institucije smanjile su svoj udio na 18,2 posto, najnižu razinu od svibnja 2001. godine.

Krajem srpnja ukupni vanjski dug državnog sektora iznosio je 12,8 milijardi eura, što je 1,1 posto više u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan porast od 1,3 milijardi eura ili 10,9 posto, navode analitičari RBA.

Također, i u odnosu na kraj prošle godine, državni inozemni dug krajem srpnja bio je veći za 108 milijuna eura ili 0,8 posto.

Podaci HNB-a o bruto inozemnom dugu predstavljaju revidiranu seriju podataka s izmijenjenom sektorskom klasifikacijom institucionalnih jedinica koja je usklađena s novim metodološkim standardima ESA2010. Učinak navedenih izmjena na povećanje ukupne razine bruto inozemnog duga odnosi se isključivo na uključivanje alokacije posebnih prava vučenja u dužničke instrumente te nema drugih učinaka na razinu ukupnog vanjskog duga, kažu analitičari RBA.

Prema novoj metodologiji, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz segmenta ostalih domaćih sektora u sektor države, stoga je statistički značajno povećan iskaz o inozemnom dugu državnog sektora nauštrb smanjenja za isti iznos u podsektoru trgovačkih društava (ostali domaći sektori).

"U konačnici, porast državnog inozemnog zaduženja odražava visoke potrebe države za financiranje tekućeg deficita uz otplate dospjelih obveza, što se u uvjetima iznimno visoke međunarodne likvidnosti zasada ostvaruje uz relativno povoljne uvjete, bez obzira na podinvesticijski rejting državnih vrijednosnica", navode u RBA.

Porast inozemnog duga zabilježili su i ostali domaći sektori, odnosno trgovačka društva, čiji je dug krajem srpnja iznosio 18,4 milijardi kuna, što je 0,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Sektor trgovačkih društava prema novom institucionalnom obuhvatu u srpnju bilježi porast vanjskog zaduženja i na godišnjoj razini, za 1,7 posto, dok je u usporedbi s koncem prošle godine njihov dug povećan za 2,6 posto.

Druge monetarne i financijske institucije krajem srpnja zabilježile su smanjenje inozemnog duga za 556 milijuna eura u odnosu na lipanj, što je pad od 6,2 posto. Na godišnjoj je razini, pak, njihov dug smanjen za 1,7 milijardi eura ili 16,6 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine inozemni dug monetarnog i financijskog sektora smanjen za 802 milijuna eura ili 8,8 posto.

"Prognoze kretanja inozemnog duga oslanjaju se prvenstveno na činjenicu o relativno visokim ovogodišnjim potrebama države za novim zaduženjima, dok bi institucionalni sektor monetarnih i financijskih institucija mogao nastaviti s razduživanjem. Do kraja godine ukupni bruto inozemni dug mogao bi biti na blago višim razinama u odnosu na kraj 2013. godine, no u kontekstu očekivanog pada gospodarstva njegov udio u BDP-u mogao bi se zadržati na razini od 107 posto BDP-a", zaključuju analitičari RBA.