Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, u kolovozu je zabilježen blagi pozitivan trend kretanja svih triju kompozitnih indeksa: indeks pouzdanja potrošača (IPP), indeks raspoloženja potrošača (IRP) i indeks očekivanja potrošača (IOP). Naime, mjesečno anketno istraživanje koje se provodi u svrhu ispitivanja percepcije potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima se oni svakodnevno susreću pokazalo je trend smanjenja negativnih očekivanja u kolovozu, za razliku od srpnja kad su dva od tri indeksa (IPP i IOP) zabilježila pogoršanje na mjesečnoj razini. Obzirom da se vrijednosti indeksa kreću u rasponu od -100 do 100 bodova (pri čemu veće vrijednosti indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upućuju na porast očekivanja ispitanika), vrijedi naglasiti da se sve tri vrijednosti kompozitnog indeksa nalaze u izrazito velikom odmaku od granične pozitivne vrijednosti.

Tako je u kolovozu indeks pouzdanja potrošača zabilježio razinu od -33,8 što je 2,6 bodova više nego u prethodnom mjesecu, dok se indeks očekivanja potrošača blago pomaknuo sa srpanjskih -22,9 na -20,0 u kolovozu. Nakon što se u srpnju spustio za dva boda niže, indeks raspoloženja potrošača je u kolovozu zabilježio solidan rast za 5,9 bodova te je ostvaren na razini od -40,3 indeksnih bodova.

Obzirom da indeks raspoloženja potrošača pokazuje rezultate anketnog ispitivanja na tri razine (ocjenu financijske situacije kućanstva i ocjenu ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te stav o trenutnoj mogućnosti ulaganja u kupnju trajnih dobara za kućanstvo), bolji rezultati u kolovozu od onih srpanjskih mogu biti potaknuti i boljom zaradom tijekom ljetnih mjeseci što je utjecalo na kratkoročno povećanje dohotka kućanstava.

S druge strane, IOP (koji odražava očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju financijske situacije u kućanstvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj) pokazuje blago veći optimizam u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec. Moguće je da su nešto bolja očekivanja u pogledu financijske situacije kućanstava u idućem razdoblju djelomično potaknuta i najavama poreznih reformi koje bi trebale posljedično povećati raspoložive neto plaće.

Indeks pouzdanja potrošača (koji u sebi sadrži i dodatnu procjenu kretanja broja nezaposlenih u narednih 12 mjeseci te procjenu mogućnosti osobne štednje) ostvaren je na razini od -33,8 indeksnih bodova u kolovozu. Premda je u odnosu na prethodni mjesec ovaj indeks zabilježio svojevrstan napredak (za 2,6 bodova), možemo zaključiti da se sve vrijednosti indeksa i dalje nalaze u zoni negativnih ostvarenja što je u skladu s dugim nizom recesijskih godina.