Američko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju 0,7 posto na godišnjoj razini jer je zbog loših vremenskih prilika usporen rast osobne potrošnje i jer su energetske kompanije srezale proizvodnju i ulaganja zbog niskih cijena nafte.

Ministarstvo trgovine SAD-a objavilo je u petak drugu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ne porastao 0,2 posto kako je pokazivala prva procjena.

To je znatno slabiji podatak u odnosu na posljednji lanjski kvartal, kada je gospodarstvo poraslo 2,2 posto, i prvi pad BDP-a od prvog tromjesečja prošle godine.

Analitičari to pripisuju privremenim uzrocima, kao što su loše vremenske prilike, štrajk u zapadnim lukama SAD-a, pa čak i promjenama u statističkom obračunu BDP-a.

Međutim, činjenica je da su u prvom tromjesečju oštro srezane investicije. U prvom redu zbog toga što su niske cijene nafte izazvale smanjenje proizvodnje ′crnog zlata′ u SAD-u i investicija energetskih divova, kao što su Schlumberger, Halliburton, Exxon Mobil...

Poslovne investicije u rudarstvo, istraživanje i bušotine srezane su više od 48 posto, najviše od drugog tromjesečja 2009. godine.

Nadalje, ekonomisti procjenjuju da je neuobičajeno hladno vrijeme u veljači umanjilo stopu rasta za barem pola postotnog boda, jer je to loše utjecalo na građevinsku aktivnost i jer je rast osobne potrošnje, koja čini više od dvije trećine gospodarske aktivnosti u SAD-u, usporen na 1,8 posto, dok je u prethodnom kvartalu iznosio 4,4 posto.

Trgovina je, pak, bila pod pritiskom štrajka u lukama i snažnog dolara, koji je negativno utjecao na izvoz, dok je, s druge strane, potaknuo rast uvoza. Rezultat toga je povećan trgovinski deficit, pa se procjenjuje da je vanjskotrgovinska aktivnost oduzela 1,90 postotnih bodova od stope rasta BDP-a.

Izvješće o BDP-u također pokazuje da je neto dobit američkih kompanija pala 8,7 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći pad u godinu dana, a posljedica je visokog tečaja dolara, koji je u prvom tromjesečju ojačao za 4,5 posto u odnosu na košaricu najvažnijih trgovinskih partnera SAD-a.

To je umanjilo prihode multinacionalnih kompanija iz inozemstva, dok su niske cijene nafte naštetile američkim energetskim kompanijama.

Mnoge multinacionalke, od Microsofta do Procter & Gamblea i Johnson & Johnsona upozorile su da će jačanje dolara naštetiti njihovoj prodaji i zaradama u cijeloj ovoj godini.

S druge strane, pozitivno je na BDP utjecao iznenađujuće snažan rast zaliha, za 95 milijardi dolara, što je pridonijelo rastu BDP-a za 0,33 postotna boda.

Premda se slabost gospodarstva u prvom kvartalu pripisuje privremenim čimbenicima, kao što su štrajk u zapadnim američkim lukama i loše vremenske prilike, analitičari nisu sasvim sigurni da će u drugom tromjesečju uslijediti brzi oporavak jer je gospodarstvo i dalje pod pritiskom visokog tečaja dolara i niskih cijena nafte.

Premda prvi makroekonomski pokazatelji iz travnja i svibnja ukazuju na poboljšanje situacije, analitičari ne očekuju tako brz oporavak aktivnosti, kakav je zabilježen lani kada je nakon također slabog prvog tromjesečja gospodarstvo snažno poraslo u drugom.

Prema dosad objavljenim pokazateljima, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će u drugom tromjesečju najveće svjetsko gospodarstvo porasti oko 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

S obzirom na te procjene i pad u prvom kvartalu, gospodarstvo je na putu najslabijeg prvog polugodišta od 2011. godine.