Najnoviji niz makroekonomskih pokazatelja - od pada industrijske proizvodnje, potrošnje kućanstava i maloprodaje, do novih deflacijskih prijetnji - otvara pitanje da li eksperiment nazvan "Abenomija" uopće funkcionira?

U ponedjeljak je objavljeno da je industrijska proizvodnja u Japanu u veljači pala 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njezin najveći pad u osam mjeseci.

Pad se očekivao, zbog sezonskog utjecaja kineske nove godine i nakon snažnog 4-postotnog skoka proizvodnje u siječnju, najviše u četiri godine. No, pad u veljači znatno je veći od očekivanja analitičara u anketi Reutersa od 1,8 posto, a procjenjuje se da će proizvodnja znatno pasti i u ožujku, prije nego što poraste u travnju.

U petak je, pak, objavljeno da je temeljna stopa inflacije u veljači ostala nepromijenjena na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od polovice 2013. godine. To predstavlja udaljavanje od ciljane razine inflacije japanske središnje banke od 2 posto.

Ti podaci, zajedno s onima o padu potrošnje kućanstava u veljači za 2,9 posto, a prometa u trgovini na malo za 1,8 posto na godišnjoj razini, otvaraju pitanje daje li "Abenomija" rezultate?

Kada je krajem 2012. godine došao na vlast premijer Shinzo Abe pokrenuo je niz mjera kako bi suzbio dugogodišnju deflaciju i potaknuo rast gospodarstva.

Skup tih mjera, nazvan "Abenomija", sastoji se od golemih monetarnih poticaja japanske središnje banke, povećane državne potrošnje, te strukturnih reformi koje bi trebale osigurati dugoročni rast gospodarstva.

No, zbog golemog javnog duga, japanska je vlada u travnju prošle godine povećala stopu PDV-a s 5 na 8 posto, zbog čega je oštro pala osobna potrošnja, pa je polovicom prošle godine gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju.

U četvrtom lanjskom tromjesečju gospodarstvo je uspjelo izaći iz recesije, no u cijeloj prošloj godini bruto domaći proizvod (BDP) ipak je blago pao.

Među rijetkim pozitivnim pokazateljima je pad stope nezaposlenosti na 3,5 posto, što se već smatra punom zaposlenošću.

Međutim, nastavi li se pad industrijske proizvodnje, to bi značilo da i dalje pada potrošnja. To, pak, znači da će kompanije manje zapošljavati, što će dovesti u pitanje vladine planove o poticanju rasta gospodarstva i suzbijanja deflacijskih pritisaka.

Tako japansko gospodarstvo nije uhvatilo zamak kakav se očekivao, nakon što je vlada povećala javnu potrošnju, a japanska središnja banka uvela, po uzoru na američki Fed i britansku središnju banmku, tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno tiskanje novca radi kupovanja državnih obveznica. To je trebalo dodatno sniziti kamatne stope i potaknuti kreditiranje, a sve u cilju poticanja rasta gospodarstva i inflacije.

Dosad su rezultati "Abenomije" išli u prilog skepticima jer nisu baš uvjerljivi, piše Financial Times, pa navodi: gospodarstvo je lani blago palo, potrošačke će cijene u većem dijelu ove godine biti pod pritiskom zbog pada cijena nafte, a potrošnja se ne oporavlja.

No, mnogi analitičari smatraju da u osnovi "Abenomija" funkcionira.

"U osnovi, oporavak Japana ide u pravom smjeru, premda ne baš najbolje", kaže Adam Posen, predsjednik Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu.

Govoreći o monetarnoj politici japanske središnje banke, Joshua Hausman, profesor javnih politika na Sveučilištu u Michiganu kaže, pak, da je to ispravna politika.

"U lošoj ste situaciji, a imate politike koje bi mogle tu situaciju znatno poboljšati, pri čemu nema značajnijih troškova. Stoga zašto ne pokušati?", zaključuje Hausman.