Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod 83 dolara budući da trgovci strahuju od slabljenja potražnje u razdoblju pojačane inflacije i problema u nabavi koji koče oporavak velikih gospodarstava od pandemijske krize.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 58 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 82,84 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 48 centi nižoj cijeni, od 80,16 dolara.

Trgovci su se danas fokusirali na mogući utjecaj problema u opskrbi energijom, ponajprije u Kini, na potražnju za naftom. Vlasti su racionalizirale potrošnju struje u prijelazu na obnovljive izvore energije, što je utjecalo na proizvodnju.

Situaciju dodatno otežava i poskupljenje ugljena i plina.

"Ovo je teško razdoblje za Kinu, koja prolazi kroz ozbiljnu energetsku krizu", tumači Stephen Brennock iz brokerske tvrtke PVM.

Međunarodni monetarni fond snizio je u utorak prognozu gospodarskog rasta u SAD-u i drugim velikim gospodarstvima zbog poremećaja u nabavnim lancima i troškovnih pritisaka koji koče oporavak od pandmijske krize.

Sporiji rast znači i sporiju potražnju za energentima, pa je MMF-ova prognoza zabrinula trgovce.

Uteg cijenama nafte bio je danas i jači dolar, budući da slabi kupovnu moć onih koji naftu kupuju drugim valutama, pa potražnja slabi.

Značajniji pad cijena nafte zakočilo je pak poskupljenje plina budući da su je mnogi proizvođači struje počeli koristiti kao zamjenu.

"Sve se više očekuje da će visoke cijene plina i ugljena vjerojatno potaknuti potražnju za altrnativnim gorivima, poput dizela i mazuta", napisali su u biljšci analitičari ANZ Resarcha.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojoj stranici da je barel referentne košarice nafte njezinih članica u utorak stajao 82,37 dolara, što znači da je pojeftinio 16 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.