Dow Jones porastao je u petak 330 bodova ili 1,38 posto, na 24.190 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,49 posto, na 2.619 bodova, a Nasdaq indeks 1,44 posto, na 6.874 boda.

Na najvećoj svjetskoj burzi i jučer je vladala nestabilnost, pa je S&P 500 indeks oscilirao od gubitka od 1,9 posto do dobitka od 2,2 posto. Dow Jones indeks oscilirao je, pak, u rasponu od 1.000 bodova.

Tržište se, očito, ne uspijeva stabilizirati nakon oštrog pada cijena dionica krajem prošloga i početkom ovoga tjedna, a analitičari očekuju nastavak nesigurnog trgovanja i idućega tjedna.

Jučer su, pak, gotovo svi sektori završili na dobitku, pri čemu je predvodio tehnološki sektor, zahvaljujući rastu cijena tehnoloških divova, kao što su Microsoft, Alphabet i Facebook.

S druge strane, oštro su pale cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte za više od 3 posto.

U cijelom proteklom tjednu S&P 500 indeks potonuo je 5,2 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od siječnja 2016. godine. Pritom je 96 dionica iz sastava tog indeksa na vrijednosti izgubilo više od 20 posto.

Tako je S&P 500 trenutačno u minusu gotovo 9 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja, a od tada su dionice iz sastava tog indeksa na vrijednosti izgubile oko 2.490 milijardi dolara.

Dow Jones potonuo je, pak, u proteklom tjednu 5,2, a Nasdaq indeks 5,1 posto.

Oštar pad cijena dionica datira od prošloga petka kada su podaci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedjeljak dosegnuo 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Korekcija cijena dionica dugo se očekivala, s obzirom da su cijene dionica godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

"Trenutačno na tržištu imate fundamentalne razlike. S jedne strane gospodarstvo snažno raste, kao i zarade kompanija, dok s druge strane rastu inflacija i kamatne stope. Veliko je pitanje što će od toga dominirati", kaže Giri Cherukuri, direktor u tvrtki OakBrook Investment, koji i idućega tjedna očekuje nestabilno trgovanje.

A na europskim burzama cijene dionica jučer su oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,09 posto, na 7.092 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,25 posto, na 12.107 bodova, a pariški CAC 1,41 posto, na 5.079 bodova.