Dow Jones potonuo je 420 bodova ili 1,68 posto, na 24.608 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,33 posto, na 2.677 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 posto, na 7.180 bodova.

Oštar pad tih indeksa treći dan zaredom posljedica je Trumpove najave da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskog rata.

Najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela poskupila gotovo 6 posto.

S druge strane, pale su cijene dionica onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija. Dionice Forda i General Motorsa pojeftinile su između 3 i 4 posto.

Više od 2 posto pale su i cijene dionica industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inozemnim tržištima.

"U ovakvim slučajevima uvijek postoje bojazni od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo potaknuti inflaciju. Jer, najvjerojatnije će cijene porasti", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Na odgovor Trumpu nije trebalo dugo čekati. Europska unija "će oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija sljedećih dana predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.

Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je, pak, na "neprihvatljivost" mogućih carinskih pristojbi SAD-a.

"Postoji veliki rizk da će naši trgovinski partneri, posebice Kina, uzvratiti protumjerama", kaže mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Nesigurnost zbog inflacije i kamata

Osim zbog mogućih trgovinskih ratova, na tržištu vlada nesigurnost i zbog mogućeg rasta inflacije i kamatnih stopa u SAD-u.

Wall Street je pod pritiskom od utorka, kada je novi predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da će Fed nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa te kako očekuje ubrzanje rasta gospodarstva, što bi moglo potaknuti inflaciju.

Njegove izjave shvaćene su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a nakon Powellovih komentara ojačale su špekulacije da bi Fed u ovoj godini mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od ožujka.

Powell je jučer u nastavku svog izvješća u Kongresu pokušao umiriti tržišta, kazavši da nema naznaka pregrijavanja gospodarstva i da će Fed povećavati kamate postupno.

No, William Dudley, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao je u jednom javnom nastupu kako se povećanje kamata u četiri navrata može shvatiti kao postpuno podizanje cijene novca.

Tako su ponovno ojačala strahovanja ulagača od jačanja inflacije i prebrzog rasta kamata, što je već početkom veljače uzdrmalo Wall Street i izazvalo oštar pad cijena dionica.

A nakon oštrog pada posljednjih dana, S&P 500 indeks sada je u minusu više od 6 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja. Uz to, taj je indeks, kao i Dow Jones, izgubio sve svoje dobitke od početka godine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,78 posto, na 7.175 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,97 posto, na 12.190 bodova, a pariški CAC 1,09 posto, na 5.262 boda.