Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 idosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq, no kasnije su indeksi skliznuli s tih razina jer ulagače zabrinjava visoka inflacija, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekivalo.

Dow Jones ojačao je 17 bodova ili 0,05 posto, na 35.619 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,32 posto, na 4.682 boda, a Nasdaq indeks 1,26 posto, na 15.854 boda.

Tijekom trgovanja S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su nove rekordne razine, nakon vijesti da je predsjednik SAD-a Joe Biden imenovao Jeromea Powella za čelnika Feda, okončavši time nagađanja tko će u iduće četiri godine voditi američku središnju banku.

To je drugi mandat Powella na čelu Feda, što znači da ne bi trebalo doći do naglih promjena u monetarnoj politici, dok se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

„Tržište voli kada se situacija odvija kao što se očekivalo. No, tržište je nervozno. Znamo da i dalje imamo Powella, no to ne rješava pitanje inflacije", kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

U SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u nabavnim lancima visoka inflacija mogla potrajati dulje nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Potpredsjednik Feda Richard Clarida kazao je krajem prošloga tjedna da bi se na sjednici središnje banke u prosincu možda trebalo razgovarati o bržem smanjenju iznosa za kupnju obveznica.

Analitičari i trgovci očekuju i brže povećanje kamata. Kretanja na tržištu novca pokazuju da se sada očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova do idućega lipnja, dok se dosad povećanje cijene novca očekivalo u srpnju.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,44 posto, na 7.255 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,27 posto, na 16.115 bodova, a pariški CAC 0,10 posto, na 7.105 bodova.